Novogrčki jezik
| Novogrčki jezik | |
| Ελληνική γλώσσα – Ελληνικά | |
| Države |  Grčka Cipar Albanija Armenija Turskai dr. |
| Regije | Prvenstveno Grčka |
| Etnicitet | Grci |
| Govornici | 12 milijuna (2014.) |
| Rang | 74. |
| Razredba | indoeuropski helenski grčki |
| Pismo | Grčki alfabet |
| Službeni status | |
| Služben u | Grčka Cipar EU
|
| Ustanova | Centar za grčki jezik |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | el |
| ISO 639-2 | gre (B) / ell (T) |
| ISO 639-3 | ell |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3: ell; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU. Govori ga i znatan broj iseljenika grčkog porijekla, najviše u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Australiji, Velikoj Bitaniji, Italiji i Albaniji.
Grčki jezik je jedan od šest helenskih jezika koji pripada atičkoj skupini indoeuropske jezične porodice, a govori ga preko 12 000 000 Grka: 10 700 000 u Grčkoj (2002. godine), 689 000 na Cipru (2002.), i u drugim državama. Postoje 3 dijalekta:
- arhaično literalno narječje katarevusa
- dimotiki, danas službeni jezik
- sarakačansko narječje, u stvari možda i zaseban jezik kojim se služe Sarakačani ili Karakačani, pastirsko aromunsko pleme iz sjeverne Grčke, Makedonije i Bugarske.
Fonologija
Podrobniji članak o temi: Fonologija novogrčkog jezikaFonologija modernoga grčkog jezika uključuje suglasničke i samoglasničke glasove.
Suglasnici
Suglasnički sustav ima tri problema oko kojih se učenjaci spore: fonemski status palatala, fonemski status afrikata i te fonemski status zvučnih ploziva.
Bez afrikata i palatala sustav izgleda ovako:
| labijalni | dentalni | alveolarni | velarni | ||
|---|---|---|---|---|---|
| nazal | /m/ μ | /n/ ν | |||
| ploziv | bezvučan | /p/ π | /t/ τ | /k/ κ | |
| zvučan | /b/ μπ | /d/ ντ | /ɡ/ γκ | ||
| frikativ | bezvučan | /f/ φ | /θ/ θ | /s/ σ, ς | /x/ χ |
| zvučan | /v/ β | /ð/ δ | /z/ ζ | /ɣ/ γ | |
| dotačnik | /ɾ/ ρ | ||||
| lateral | /l/ λ | ||||
Palatali grčkoga jezika jesu: /c/, /ɟ/, /ç/, /ʝ/. Iako se pred samoglasnicima /a, o, u/ mogu pojaviti kao i velari, pred prednjim samoglasnicima /e, i/ u komplementarnoj su distribuciji. Glasovi i ipak su alofoni glasova i .
Samoglasnici
Grčki ima jednostavan sustav samoglasnika jako sličan hrvatskom:
| Prednji | Stražnji | |
|---|---|---|
| Zatvoreni | i | u |
| Poluzatvoreni | e | o |
| Otvoreni | a |
Ovdje je primjer riječi koje se razlikuju samo po samoglasniku:
| πας | /pas/ | 'ti bi išao' |
| πες | /pes/ | 'reci' |
| πεις | /pis/ | 'ti bi rekao' |
| πως | /pos/ | 'da' (veznik) |
| πού | /pu/ | 'gdje' |
Pismo
| Slovo/slova | Izgovor | Opis | Primjer |
|---|---|---|---|
| Samoglasnici | |||
| α | slično pas | βάρκα | |
| αυ | slično lav | αύριο | |
| av pred bezvučnim suglasnicima, kao afta | αυτοκίνητο | ||
| άι, άη, αϊ, αϋ | slično laik | τσάι
Δανάη αϋπνία παϊδάκι | |
| ε
αι, αί |
slično veza | μέρα
γυναίκα | |
| ευ | slično prevara | Εύβοια
παρασκευή | |
| ev pred bezvučnim suglasnicima, slično sef | ευχαριστώ | ||
| έι, εϊ | slično hej | θεϊκός
κέικ | |
| ει, η, ι
οι, υ, υι |
slično sitno | παράνοια,
υγιεινή υιοθετώ, | |
| pred samoglasnicima u stranim riječima, slično jato | αδειάζω
πιάνο | ||
| ηυ (katarevusa) | slično sifilis | διηύθηνα | |
| ο, ω | slično rob | πρώτος | |
| όι, οϊ | slično koji | κορόιδο
οϊμωγή | |
| ου | slično rupa | λουλούδι, | |
| iz engleskog, slično vuk | ουίσκι, | ||
| Suglasnici | |||
| μ | slično majka | μήτρα | |
| pred i , slično amfora | αμφιβολία
έμβολο | ||
| μπ | na početku riječi slično brat | μπαίνω | |
| ili | u sredini riječi i na kraju, slično mamba ili obraz | έμπορος ili | |
| u stranim riječima, slično lampa | κάμπιγκ | ||
| π | slično predmet | παπάς | |
| na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično brat | δεν πειράζει | ||
| β | slično veza | βορράς | |
| φ | slično frak | φέρνω | |
| ν | slično nos | Κίνα | |
| na kraju riječi pred riječima koje počinju s μ, π, μπ ili ψ, slično mast | δεν πειράζει | ||
| na kraju riječi pred β ili φ, slično amfora | στην Φινλανδία | ||
| na kraju riječi pred γκ, κ ili ξ, slično mango | στην Κίνα | ||
| ν + nenag. /i/ | pred a, o ili u, slično njega | λεμονιά, | |
| pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično anion | παράνοια | ||
| ντ | na početku riječi, slično dar | ντύνω | |
| ili | u sredini riječi i na kraju, slično oda ili Ande | αντί ili | |
| τ | slično sat | τέτανος | |
| na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično dar | εν τάξει | ||
| δ | slično engleskom this | δουλειά | |
| θ | slično engleskom thing | θύμα | |
| κ | pred a, o ili u i suglasnicima, slično kraj | κάτι, | |
| pred i ili e, slično kj | κύμα, | ||
| pred a, o ili u i suglasnicima na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n,
slično glas |
στην καρδιά | ||
| pred i ili e na početku riječi kada riječ ispred završava na - glas -n, slično gj | τον κήπο | ||
| γ | pred a, o, u ili suglasnicima, slično strah ga | γάλα
γλυκός | |
| pred i ili e, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije | γυναίκα | ||
| γ(ι) 1 | pred a, o ili u, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije | γιατί
Γυάρος γεια | |
| γγ | ili | pred a, o, u ili suglasnicima, slično grad ili mango | αγγούρι ili
συγγνώμη |
| ili | pred i ili e, slično gj ili ngj | αγγίζω ili | |
| γκ | pred a, o, u ili suglasnikom na početku riječi, slično grad | γκολ
γκλαβανή | |
| ili | pred a, o, u ili suglasnikom u sredini riječi, slično grad ili mango | αγκώνας i | |
| pred i ili e na početku riječi, slično gj | γκίνια | ||
| ili | pred i ili e u sredini riječi, slično gj ili ngj | αγκινάρα ili | |
| γγι | ili | pred a, o ili u, slično gj ili ngj | αστροφεγγιά ili |
| γκι | pred a, o ili u na početku riječi, slično gj | γκιώνης | |
| ili | pred a, o, u u sredini riječi, slično gj ili ngj | ||
| γχ | pred a, o, u ili suglasnikom, slično anhedonija | σύγχρονος | |
| pred i ili e, slično nhj, donekle slično lišće, ali slabije | συγχαίρω | ||
| χ | pred a, o, u ili suglasnikom i na kraju riječi, slično grah | χαρά
Αλλάχ | |
| pred i ili e, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije | χημεία | ||
| χι | pred a, o ili u, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije | χιόνι | |
| λ | slično led | λέξη | |
| λ + unbet. | pred a, o ili u, slično lijes, slično ljuljanje | λιακάδα | |
| pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično liofilija | λειαίνω | ||
| ρ | slično rad | βάρκα | |
| pred samoglasnicima, poput , ali jezik samo jednom dodirne alveolu | ρύζι | ||
| σ (-ς) | slično sat, ali ponešto jače i tamnije, slično lišće | συστήμα | |
| pred , , , , , fakultativno pred l, na kraju riječi pred riječju koja počinje
zvučnim suglasnikom, slično zid |
πολιτισμός
Ισραήλ ili | ||
| ζ | slično zid | καζάνι | |
| ψ | slično psiha | ψυχή | |
| slično bzikati | στην ψυχή | ||
| τσ | slično cesta | τσάι | |
| τζ | slično stric bi | τζατζίκι | |
| ξ | slično oksid | εν τάξει | |
| slično egzaktan | δεν ξερω | ||
Gramatika
Podrobniji članak o temi: Gramatika novogrčkog jezikaModerni grčki jezik ima četiri padeža: nominativ, akuzativ, genitiv i vokativ. Od vremena antičkog grčkog izgubio je dativ. Ipak, imenice još uvijek razlikuju tri roda (muški, ženski i srednji), ali više nema dvojine (koja se rijetko rabila i u vrijeme antike).
Glagoli više nemaju infinitiva, karakteristika balkanske jezične zajednice. Postoje čestice kojim se uvode daljnje podjele glagolskih načina (indikativ, konjunktiv) i vremena (futur).
Povezani članci
Izvori
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2010. Pristupljeno 6. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Three Dreams of Modern Greek Phonology, Fred W. Householder
- ↑ a b Greek Phonetics: The State of the Art, Amalia Arvaniti, Sveučilište u Kaliforniji, San Diego
- ↑ Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Standard Modern Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 167–172. doi:10.1017/S0025100300006538. ISSN 0025-1003
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
