Paukolike životinje | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Potkoljeno: | Chelicerata |
Paukolike životinje (Chelicerata) pripadaju zglavkarima, a od ostalih zglavkara se razlikuju dvema posebnim odlikama:
Telo im je podeljeno na dva telesna regiona:
Na prozomi se nalazi 6 pari ekstremiteta:
Opistozoma ima najviše 13 segmenata i telzon i na njoj nema ekstremiteta za hodanje već su oni redukovani ili izmenjeni u škrge ili pluća, čulne organe i paučinaste bradavice. Oblik opistozome varira u različitim grupama paukolikih životinja.
Paukolike životinje su aktivni lovci, mada ima i onih koje se hrane biljnom hranom ili parazitiraju na biljkama i životinjama. Grabljivice svoj plen hvataju helicerama i pedipalpima, a zatim na njega izlučuju enzime. Polusvarenu, kašastu hranu usisavaju pomoću posebno prilagođenog prednjeg creva.
Podtip helicerata podeljen je na tri klase:
1. merostomata (Merostomata)
2. morski pauci (Pycnogonida)
3. arahnida (Arachnida)
Klasa arahnida obuhvata škorpije, pauke, krpelje i dr. Među škorpijama i paucima ima otrovnih vrsta. U našoj zemlji živi škorpija iz roda Euscorpius, koja je otrovna, ali nije smrtonosna. Ujed pauka poznatog kao crna udovica (crne boje sa crvenim pegama na trbuhu) može kod čoveka da izazove smrt. Kod nas žive i tarantule čiji je ubod bolan.
Krpelji su paraziti, prenosioci a istovremeno predstavljaju i prirodne rezervoare uzročnika oboljenja čoveka: