U sastavu | Južnoafričke Republike |
Upravni oblik | Provincija |
Službeni jezik | afrikaans |
Glavni grad | Bloemfontein |
premijer | Ace Magashule |
Površina | 129825 km² |
Stanovništvo | 2.706.774 |
Gustoća | 21 stanovnik na km² |
Web stranica | |
osnovana 27. aprila 1994. |
Slobodna Država je jedna od devet provincija Južnoafričke Republike, koja se nalazi u sredini države. Glavni grad provincije je Bloemfontein koji je ujedno i sjedište Vrhovnog suda Južnoafričke Republike.
Provincija Slobodna Država je dio nekadašnje provincije Slobodna Država Oranje koja je ukinuta 1994, koja je nastala od istoimene burske države (1854–1902)
Provincija Slobodna Država se prostire na 129 825 km² po tom kriteriju je treća po veličini u državi. Graniči se sa sjevera sa provincijama Sjeverozapad, Gauteng i Mpumalanga, sa istoka sa provincijom KwaZulu-Natal i državom Lesotho, sa juga sa provincijom Istočni Kaap a sa zapada sa provincijom Sjeverni Kaap.
Slobodna Država se prostire na visoravni Highveld, na prosječnoj nadmorskoj visini od 1 800 m na istoku, koja pada do 1 200 mna zapadu. Dvije rijeke: Oranje i Vaal su dva glavna vodotoka provincije, Oranje označava južnu granicu, a Vaal sjevernu.
Klima varira od tropske do umjerene s prosječnim godišnjim padalinama od 1 020 mm na istoku do polupustinjske količine oborina od samo 380 mm na krajnjem zapadu. Srednja godišnja temperatura postepeno se povećava od oko 14 °C na istoku do 17 °C na zapadu. Jutarnji mrazevi su česti u cijeloj provinciji od maja do septembra, ali i dugotrajne suše, zbog vrlo nepozdanih kišnih razdoblja koja znaju jako varirati.
Prema popisu iz 2001. u provinciji je živjelo 2 706 774 stanovnika, a prema procjeni iz 2009. u provinciji živi 2 902 400 stanovnika, po tom kriteriju je bila druga u Južnoafričkoj Republici. Tri četvrtine stanovništva su crnci (2 381 072), a bijelaca ima manje od jedne desetine (238 789 Afrikaneri i Angloafrikanci), ostatak stanovništva su obojani (83 193) i Azijati (3 720) indijskog porijekla. Većina bijelaca živi u gradovima, dok s druge strane domorodački crnci žive po selima. Više od tri petine stanovništva govori sotho (1 742 939 ), tek jedna desetina afrikaans (323 081 ) a manje afričke jezike govori mali postotak stanovništva.
Slobodna Država i danas važi za vrlo konzervativnu provinciju, tvrdo uporište Afrikanera. Crnačko stanovništvo živi još i danas pod snažnim utjecajem plemenskog života, iako formalno više nemaju moći, tradicionalne plemenske poglavice su i nadalje lokalni moćnici, isto tako jak je i animizam, unatoč utjecaju kršćanstva.
Provincija Slobodna Država ima vrlo razvijenu poljoprivredu, sa 30 000 farmi u kojoj se proizvodi velik dio južnoafričkog kukuruza (oko dvije petine) i značajna količina pšenice. Brežuljkasti kraj pun travnjaka, pruža izvrsnu ispašu za ovce, tako da provincija proizvodi oko jedne šestine južnoafričke vune.
Slobodna Država ima velik broj rudnika dijamanata, ugljena i bentonita. Velik dio iskopana ugljena pretvara se u ulja i druge naftne derivate u rafineriji u Sasolburg.
Provincija ima jedan univerzitet u Bloemfonteinu, osnovan 1904.
U Slobodnoj Državi nalazi se Vredefort, najveći meteorski krater na Zemlji, koji je 2005. uvršten na UNESCO-vu listu mjesta svjetske baštine u Africi.