Västergötland
Västergötland
| |
|---|---|
| |
| U sastavu | Švedske |
| Upravni oblik | pokrajina |
| Površina | 16676 km² |
| Stanovništvo | 1.238.845 |
| Gustoća | 74 stanovnika na km² |
Västergötland je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na jugozapadu zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.
Geografske karakteristike
Västergötland se prostire na jugozapadu zemlje, između jezera Vättern i Vänern. Omeđen pokrajinama Värmland sa sjevera, Närke sa istoka, Småland i Halland na jugu, Bohuslän na zapadu i Dalsland na sjeverozapadu. Pokriva teren od 16 676 km² na kom živi 1,238,845 stanovnika.
Iako samo malim dijelom izlazi na more, kod Göteborga - grada koji je izuzetno značajan za zemlju, jer je on najveća švedska luka i drugi po veličini grad u zemlji.
Danas administrativno podpada pod grofovije Västra Götaland i djelomično Halland, Jönköping i Örebro..
Teren Västergötlanda varira od šumovitih uzvisina na jugu, do brdovitog centra i sjevera gdje leži najviši vrh - Galtåsen visok 361,5 metara.
Privreda
Poljoprivreda je dominantna u sjevernom dijelu pokrajine, na tim plodnim ravnicama se uglavnom uzgaja raž, pšenica i zob. Industrija je važna za ekonomiju pokrajina, a koncentrirana je oko Göteborga, Boråsa i Vänersborga. Vodeće industrijske grane su brodogradnja, ribarstvo, kamenolomi, šećerane, proizvodnja tekstila, papira, porculan i šibica.
Ostali važni gradovi su Trollhättan, Skara, Mölndal, Lidköping i Skövde.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Västergötland” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 04. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Västergötland” (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 18. 04. 2015.
Vanjske veze
Ångermanland • Bohuslän • Blekinge • Dalarna • Dalsland • Gästrikland • Gotland • Halland • Hälsingland • Härjedalen • Jämtland • Lappland • Medelpad • Norrbotten • Närke • Öland • Östergötland • Skanija • Småland • Södermanland • Uppland • Värmland • Västmanland • Västerbotten • Västergötland