Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovaj članak ili njegov dio sadrži zastarjele podatke. |
0.800–1.000 (very high) 0.700–0.799 (high) 0.550–0.699 (medium) | 0.350–0.549 (low) Data unavailable |
Indeks ljudskog razvoja, skraćeno HDI, (engleski: The UN Human Development Index (HDI)), je formula kojom se mjeri siromaštvo, pismenost, obrazovanje, životni vijek, i drugi faktori za zemlje svijeta. Mnogi preko ove formule svrstavaju zemlje u razvijene (zemlje prvog reda), u razvoju (zemlje drugog reda) i treće zemlje svijeta. Do ove formule je došao pakistanski ekonomista Mahbub al Hak, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj je koristi od 1993. godine u svom godišnjem izvještaju o razvoju.
HDI mjeri prosječna dostignuća u zemljama po tri osnovne stvari u ljudskom razvoju:
Svake godine, zemlje članice UN-a se rangiraju prema ovoj formuli. Zemlje koje su na vrhu liste to često naglašavaju, kako bi privukli obrazovane migrante. Kao alternativno mjerenje, koristi se Indeks siromašnih zemalja.
U općem slučaju, kako bi se transformisala osnovna promjenljiva, recimo , u indeks bez mjerne jedinice između 0 i 1 (što omogućava grupisanje različitih popisa), koristi se sljedeća formula:
gdje i predstavljaju najnižu i najvišu vrijednost promjenljive koju može postići, respektivno.
Indeks društvenog razvoja (HDI) stoga predstavlja prosjek sljedeća tri glavna popisa:
LE: Životni vijek
ALR: Stepen pismenost odraslih
CGER: Kombinovani koeficijent broja učenika
GDPpc: Društveni proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moći građana u dolarima
Prema izvještaju iz 2005. godine, HDI u zemljama svijeta se popravlja, sa dva izuzetka: državama bivšeg SSSR-a i saharske Afrike, koje pokazuju pad. Pad kvaliteta obrazovanja, ekonomije i smrtnost su glavni činioci pada HDI vrijednosti u prvog grupi zemalja, dok HIV/AIDS i smrtnost su glavni uzroci pada u zemljama drugog reda.
Kod većine zemalja iz izvještaja 2005. godine se vidi povećanje u poređenju sa 2003. godinom. Neke zemlje, članice UN-a nisu uspjele pribaviti potrebne podatke da bi se mogao izračunati koeficijent. Na spisku se ne nalaze Afganistan, Irak, Liberija, Sjeverna Koreja, Srbija, Crna Gora i Somalija. Iako spomenute zemlje nisu u mogućnosti ili nisu voljne da daju potrebne informacije, njihov rang bi bio među zemljama srednjeg ili niskog koeficijenta razvoja.
|
|
24. Grčka
26. Slovenija
35. Mađarska
45. Hrvatska
54. Srbija
55. Bugarska
59. Makedonija
64. Rumunija
68. Bosna i Hercegovina
72. Albanija
Commons ima datoteke na temu: Indeks ljudskog razvoja |