Južni Slaveni
| Južni Slaveni | |
|---|---|
| Ukupna populacija | |
| oko 30.000.000 | |
| Značajno stanovništvo u | |
 Srbija | 6,647,003 (isključujući Kosovo)) |
 Bugarska | 6.447.710 |
 Hrvatska | 3.855.641 |
 Bosna i Hercegovina | 3.475.000 |
 Slovenija | 2,120,937 |
 Sjeverna Makedonija | 1.836.713 |
 Kosovo | 1.761.985 |
 Crna Gora | 602.445 |
| Jezik | |
| Istočnojužnoslavenski jezici bugarski, makedonski, Zapadnojužnoslavenski jezici Srpskohrvatski jezik Bosanski, Hrvatski, Crnogorski, Srpski Slovenski | |
| Vjera | |
| Pravoslavna crkva, Katolička crkva, Islam | |
| Vezane etničke grupe | |
| Drugi slaveni | |
Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkansko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.Geografski odvojeni od Zapadnih i Istočnih Slovena Austrijom, Mađarskom, Rumunijom i Crnim morem, Južni Sloveni danas žive u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (većinski Bošnjaci), pravoslavci (većinski Srbi) i katolici (većinski Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.
U 20. vijeku, država Jugoslavija ujedinila je većinu južnoslovenskih naroda i zemalja — sa izuzetkom Bugara i Bugarske — u jednu državu . Panslavenski koncept Jugoslavije pojavio se u Hrvatskoj krajem 17. vijeka, u to vrijeme dio Habsburške monarhije, a dobio je na značaju kroz ilirski pokret u 19. stoljeću. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju 1929, proglašena je 1. decembra 1918, nakon ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba sa kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom. Raspadom Jugoslavije početkom 1990-ih, formirano je nekoliko nezavisnih suverenih država.
Termin "Jugosloveni" je bio, a ponekad se i dalje koristi kao sinonim za "Južne Slovene", ali nikada ne uključuje Bugare, a ponekad se odnosi samo na građane ili stanovnike bivše Jugoslavije, ili samo na one koji su se zvanično registrovali kao etnički Jugosloveni.
Južnoslavenski narodi i etničke grupe
Zapadna grupa:
Istočna grupa:
Simboli
.svg)
Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove ili zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.
Trobojnice po etničkim grupama
- Slovenci: bijelo-plavo-crveno
- Hrvati: crveno-bijelo-plavo
- Srbi i Crnogorci: crveno-plavo-bijelo
- Bugari: bijelo-zeleno-crveno
Primjeri trobojnica
-
Slovenci -
Hrvati -
Srbi -
Bugari
Reference
- ^ "Final results of the Census of Population, Households and Dwellings, 2022" (jezik: engleski). Statistical Office of the Republic of Serbia. 28. 4. 2023. Pristupljeno 28. 4. 2023.
- ^ "POPULATION ESTIMATE OF THE REPUBLIC OF CROATIA, 2022". podaci.dzs.hr. 8 Sep 2023. Pristupljeno 21 Sep 2023.
- ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine / Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina (2016). "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013: Rezultati Popisa / Census of Population, Households and Dwellings in Bosnia and Herzegovina, 2013: Final Results" (PDF) (jezik: bosanski i engleski). Arhivirano (PDF) s originala, 25. 6. 2021. Pristupljeno 21. 6. 2021.
- ^ "Population, 1 October 2022". Statistical Office of Slovenia. Arhivirano s originala, 6. 11. 2023. Pristupljeno 17. 3. 2023.
- ^ "State Statistical Office – News release: Census of Population, Households and Dwellings in the Republic of North Macedonia, 2021 – first dataset ,2021". Stat.gov.mk. Pristupljeno 30. 3. 2022.
- ^ "Population of Kosovo". 2022. Arhivirano s originala, 19. 7. 2019. Pristupljeno 10. 8. 2022.
- ^ "Statistical Office of Montenegro - MONSTAT".
Izvori
- Primarni izvori
- Moravcsik, Gyula, ured. (1967) . Constantine Porphyrogenitus: De Administrando Imperio (2nd revised izd.). Washington D.C.: Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies. ISBN 9780884020219. Arhivirano s originala, 20. 1. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
- Scholz, Bernhard Walter, ured. (1970). Carolingian Chronicles: Royal Frankish Annals and Nithard's Histories. University of Michigan Press. ISBN 0472061860. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
- Knjige
- Barford, Paul M. (2001). The Early Slavs: Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe. Ithaca, NY: Cornell University Press. ISBN 0801439779. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
- Castellan, Georges (1992). History of the Balkans: From Mohammed the Conqueror to Stalin. East European Monographs. ISBN 978-0-88033-222-4. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
- Curta, Florin (2001). The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9781139428880. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 2. 8. 2017.
- Šablon:Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250
- Dvornik, Francis (1962). The Slavs in European History and Civilization. New Brunswick: Rutgers University Press. ISBN 9780813507996.
- Šablon:The Early Medieval Balkans
- Šablon:The Late Medieval Balkans
- Fine, John Van Antwerp Jr. (2005). When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press. ISBN 0472025600. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
- Hupchick, Dennis P. (2004) . The Balkans: From Constantinople to Communism. Palgrave Macmillan. ISBN 978-1-4039-6417-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
- James, Edward (2014). Europe's Barbarians AD 200-600. Routledge. ISBN 978-1-317-86825-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
- Janković, Đorđe (2004). "The Slavs in the 6th Century North Illyricum". Гласник Српског археолошког друштва. 20: 39–61. Arhivirano s originala, 23. 1. 2013. Pristupljeno 8. 3. 2018.
- Jelavich, Barbara (1983a). History of the Balkans: Eighteenth and Nineteenth Centuries. 1. Cambridge University Press. ISBN 9780521274586. Arhivirano s originala, 23. 1. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
- Jelavich, Barbara (1983b). History of the Balkans: Twentieth Century. 2. Cambridge University Press. ISBN 9780521274593.
- Kaimakamova, Miliana; Salamon, Maciej (2007). Byzantium, new peoples, new powers: the Byzantino-Slav contact zone, from the ninth to the fifteenth century. Towarzystwo Wydawnicze "Historia Iagellonica". ISBN 978-83-88737-83-1. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
- Kmietowicz, Frank A. (1976). Ancient Slavs. Worzalla Publishing Company. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
- Kobyliński, Zbigniew (1995). The Slavs. The New Cambridge Medieval History: Volume 1, C.500-c.700. Cambridge University Press. str. 524. ISBN 978-0-521-36291-7. Arhivirano s originala, 15. 1. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
- Kobyliński, Zbigniew (2005). "The Slavs". u Fouracre, Paul (ured.). The New Cambridge Medieval History, Volume 1: c.500–c.700. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36291-7. Arhivirano s originala, 28. 9. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
- Obolensky, Dimitri (1974) . The Byzantine Commonwealth: Eastern Europe, 500-1453. London: Cardinal. ISBN 9780351176449. Arhivirano s originala, 21. 9. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
- Ostrogorsky, George (1956). History of the Byzantine State. Oxford: Basil Blackwell. Arhivirano s originala, 23. 4. 2023. Pristupljeno 9. 3. 2018.
- Portal, Roger (1969) . The Slavs. Prevod: Evans, Patrick (Translated from French izd.). Weidenfeld & Nicolson. ISBN 9780297763130. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 21. 3. 2018.
- Runciman, Steven (1930). A History of the First Bulgarian Empire. London: G. Bell & Sons. ISBN 9780598749222. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 20. 10. 2020.
- Samardžić, Radovan; Duškov, Milan, ured. (1993). Serbs in European Civilization. Belgrade: Nova, Serbian Academy of Sciences and Arts, Institute for Balkan Studies. ISBN 9788675830153.
- Singleton, Fred (1985). A Short History of the Yugoslav Peoples. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-27485-2.
- Stavrianos, Leften Stavros (2000). The Balkans Since 1453. C. Hurst & Co. Publishers. ISBN 978-1-85065-551-0.
- Vlasto, Alexis P. (1970). The Entry of the Slavs into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9780521074599. Arhivirano s originala, 20. 1. 2023. Pristupljeno 8. 3. 2018.
- Živković, Tibor (2002). Јужни Словени под византијском влашћу 600-1025 [South Slavs under the Byzantine Rule (600–1025)]. Belgrade: Историјски институт САНУ. ISBN 9788677430276. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 15. 7. 2020.
- Živković, Tibor (2008). Forging unity: The South Slavs between East and West 550–1150. Belgrade: The Institute of History, Čigoja štampa. ISBN 9788675585732. Arhivirano s originala, 27. 9. 2023. Pristupljeno 25. 9. 2016.
- Žurnali
- Gitelman, Zvi; Hajda, Lubomyr A.; Himka, John-Paul; Solchanyk, Roman, ured. (2000). Cultures and Nations of Central and Eastern Europe: Essays in Honor of Roman Szporluk. Ukrainian Research Institute, Harvard University. ISBN 978-0-916458-93-5. Arhivirano s originala, 6. 10. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2018.
Vanjski linkovi
- Stari slavenski bogovi (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)
- Bizantijski Ilirikum - Naseljavanje Slavena na Youtubeu
Nedovršeni članak Južni Slaveni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Južni Slaveni |
