Muslimani (narod)

Za druga značenja, pogledajte Musliman (čvor).

Muslimani (narod), su južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. Još prije Drugog svjetskog rata Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) zauzela je stav da su bosanskohercegovački muslimani posebna etnička grupa bez nacionalnog obilježlja. Odlukom CK SK BiH u maju 1968. vjersko-narodnosna zajednica muslimana postala je zajednica Muslimana u nacionalnom smislu. To je potvrđeno ustavnim amandmanima i verificirano na popisu stanovništva 1971. Muslimani su na tom popisu većinom prihvatili novi nacionalni identitet pa se 39,6 posto stanovništva SR BiH izjasnilo Muslimanima. Priznavanje Muslimana kao narod smanjilo je procentualni udio Jugoslavena, Hrvata i Srba, jer su se do tada ubrajali u ostale narode. Istovremeno postali su relativno najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini.

Historija

Kod popisa stanovništva iz 1948. i 1953. bilo je moguće izjašnjavanje kao "muslimani-neopredijeljeni" ili "Jugoslaveni-neopredijeljeni", a od 1961. kao "Muslimani u etničkom smislu". kasnije a od 1971,1981, pa do u aprila 1991. jednostavno kao Musliman. U okviru SFRJ, Muslimani su pretežno živjeli u SR Bosni i Hercegovini, u kojoj su bili najbrojniji narod (prema popisu iz 1991. bilo ih je oko 1.905.274 ili 43,65 posto). U vrijeme postojanja SFRJ Muslimani su govorili srpskohrvatskim jezikom, a prije priznanja njihove narodnosti 1971. su se po nacionalnosti izjašnjavali kao pripadnici nekih od drugih naroda SFRJ (Srbi, Hrvati itd.) Ili kao Jugoslaveni, a "muslimani" je bila samo odrednica vjerske pripadnosti. Od 1993, nakon Prvog bošnjačkog kongresa, Muslimani se nazivaju Bošnjacima. Prema novijim popisima stanovništva, jedan dio Muslimana je zadržao svoje staro nacionalno ime. Prema popisu stanovništva Srbije iz 2002., u Srbiji je bilo 136.087 Bošnjaka i 19.503 Muslimana (u AP Vojvodini bilo je 3.634 Muslimana i samo 417 Bošnjaka). Najnoviji popis iz 2011. pokazuje da se broj pripadnika oba naroda znatno povećao. Bošnjaka je tada bilo 145.278 (+7%) i Muslimana 22.301 (+14%), od toga 3.360 Muslimana (-8%) i 780 Bošnjaka (+87%) je živjelo u Vojvodini. Prema popisu stanovništva Crne Gore iz 2003, u Crnoj Gori je bilo 48.184 Bošnjaka i 24.625 Muslimana. Prema popisu iz 2011. u Crnoj Gori je živjelo 53.605 Bošnjaka (+11%) i 20.537 Muslimana (-17%). Na popisu stanovništva u Makedoniji iz 1994, bilo je 15.315 Muslimana i 7.244 Bošnjaka, dok 2002. je u republici živjelo 17.018 Bošnjaka (+235%) i 2.553 Muslimana (-83%).

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Hasanbegović, Zlatko; Pokos, Nenad (2014). (Tro)jedan narod Bošnjaci, Muslimani i Hrvati muslimani u Hrvatskoj u popisima stanovništva 2001. i 2011 godine (jezik: hrvatski). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. str. 429. doi:10.5559/di.23.3.03.
  2. ^ Ivica (Ivo) Lučić, Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. 1992. godine, Despot infinitus d. o. o.: Zagreb, 2013., str. 20.
  3. ^ VI. BIH U DRUGOJ JUGOSLAVIJI (1945.-1990.) Arhivirano 24. 9. 2015. na Wayback Machinehic.hr, pristupljeno 19.12.2014 (hr)
  4. ^ "Intervju dana Mustafa Imamović, Šta hoće SDA: ummu muslimana ili modernu državu?!". Arhiva BH Dani broj 195. BH Dani. 2. 3. 2001. Arhivirano s originala 22. 5. 2013. Pristupljeno 20. 4. 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  5. ^ "ZAGREBAČKI BOŠNJACI I MUSLIMANSKI HRVATI". Arhiva BH Dani broj 91. BH Dani. 21. 12. 1998. Arhivirano s originala 24. 5. 2013. Pristupljeno 20. 4. 2019. line feed character u |title= na mjestu 20 (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)