Sjedište Europske investicijske banke u Luxembourgu | |||
Općenito | |||
---|---|---|---|
Sjedište | Boulevard Konrad Adenauer 100, Luxembourg, Luksemburg | ||
Ustanovljena | 1958. | ||
predsjednik | Werner Hoyer | ||
potpredsjednik | Andrew McDowell | ||
broj zaposlenih | 3410 | ||
vlasnik | zemlje članice Europske unije | ||
mrežna stranica | www |
Europska investicijska banka (EIB) međunarodna je financijska institucija u javnom vlasništvu čiji su dioničari države članice Europske unije. Osnovana je 1958. godine u sklopu Rimskih ugovora kao „banka s političkom agendom“ koja se koristi financijskim operacijama za postizanje strateških političkih ciljeva EU-a poput europskih integracija i socijalne kohezije.
Države članice diktiraju političke ciljeve koje banka nastoji izvršiti i nadziru administrativna tijela banke koje donose odluke: odbor guvernera i odbor direktora. Europska investicijska banka najveća je svjetska međunarodna institucija za kreditiranje.
Europska investicijska banka osnovana je stupanjem na snagu Rimskih ugovora 1958. godine i u početku je njezino sjedište bilo u Bruxellesu; u njoj je tada radilo samo 66 osoba. Godine 1968. sjedište je preseljeno u Luxembourg, gdje se i sad nalazi. Do 1999. u banci je radilo više od 1000 zaposlenika, a do 2012. taj je broj narastao na više od 2000.
Grupa EIB osnovana je 2000. godine i činila ju je Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF), podružnica EU-ovog rizičnog kapitala koja osigurava financijska sredstva i jamstva za mala i srednja poduzeća. EIB je većinski dioničar EIF-a, sa 62 % dionica. Godine 2012. stvoren je Institut EIB s ciljem promicanja „europskih inicijativa za opće dobro“ u Europskoj uniji i državama kandidatima te potencijalnim kandidatima, kao što su četiri države EFTA-e.
Ukupni upisani kapital banke u 2012. iznosio je 232 milijarde eura. Kapital EIB-a gotovo je udvostručen između 2007. i 2009. godine kao odgovor na financijsku krizu. Čelnici vlada EU-a složili su se povećati uplaćeni kapital za 10 milijardi eura u lipnju 2012.
Za fiskalnu 2011. godinu EIB je posudila različite kreditne proizvode u vrijednosti od 61 milijardu eura, čime su ukupni zaostali zajmovi iznosili 395 milijardi eura, što je za jednu trećinu više nego krajem 2008. Gotovo 90 % njih bilo je u državama članicama EU-a, a ostatak je raspodijeljen između oko 150 "partnerskih zemalja" (u južnoj i istočnoj Europi, mediteranskoj regiji, Africi, Aziji, Južnoj Americi, Karipskom otočju i zemljama Tihog oceana). Za financiranje svojih investicija banka koristi svoj kreditni rejting AAA kako bi povoljno prikupila ekvivalentni iznos na tržištima kapitala.
Misija Banke jest financiranje infrastrukturnih projekata u Europi. Banka daje prednost modelima financiranja javno-privatnog partnerstva.
Premda se sjedišta oko 90 posto projekata koje financira EIB nalaze u Europskoj uniji, banka financira projekte u 150 drugih zemalja, od susjednih zemalja jugoistočne Europe, mediteranskih partnerskih zemalja, zemalja ACP-a, azijskih i južnoameričkih zemalja, članica Europske unije i Rusije. Prema izjavama EIB-a investicije u tim zemljama imaju ulogu uspostavljanja i provođenja financijskih temelja vanjske suradnje i razvojnih politika Unije potičući razvoj privatnog poduzetništva, razvoj infrastrukture, sigurnost opskrbe energijom i održivost okoliša. Ministri financija EU-a "pozvali su sve razvojne banke, poput Svjetske banke i Azijske razvojne banke, da postupno ukinu financiranje projekata koji se koriste fosilnim gorivima".
Nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini 2014. godine Vijeće Europske unije naložilo je EIB-u da obustavi sve nove financijske operacije u Rusiji.
Unutar Europske unije EIB slijedi šest prioritetnih ciljeva:
Izvan Europske unije prioritetni ciljevi EIB-a glase:
Kad odobrava zajmove izvan EU-a, mandat za njih dobiva na temelju vanjske suradnje i razvojnih politika EU-a, koje se razlikuju od regije do regije.
U zemljama kandidatima za pristup EU-u djelatnosti podržavaju i ciljeve prioritetnog kreditiranja EU-a i ciljeve vanjskih mandata.
Tijela koja upravljaju Europskom investicijskom bankom jesu:
Sjedište Europske investicijske banke nalazi na adresi Boulevard Konrad Adenauer 100 u četvrti Kirchberg u gradu Luxembourgu. Najstariji dio zgrade, danas njezino zapadno krilo, projektirao je britanski arhitekt Sir Denys Lasdun i jedno je od rijetkih njegovih djela izvan Velike Britanije. Novo istočno krilo zgrade projektirao je arhitektonski studio Ingenhoven Architects iz Düsseldorfa. Novo je krilo natkriveno staklenim krovom koji se proteže cijelom strukturom što objektu dodaje 72.500 kvadratnih metara uredskog prostora.
Uredi EIB-a nalaze se u gradovima diljem Unije: u Ateni, Berlinu, Bruxellesu, Bukureštu, Fort-de-Franceu, Martiniku (francuskom prekomorskom odjelu), Dublinu, Helsinkiu, Lisabonu, Ljubljani, Madridu, Parizu, Rimu, Sofiji, Varšavi, Kopenhagenu i Beču.
EIB je 2007. otvorio regionalni ured u Helsinkiju, smješten u sjedištu Nordijske investicijske banke (NIB), s ciljem povećanja prisutnosti Banke u regiji Baltičkog mora.
Izvan Europske unije uredi banke nalaze se u Beogradu, Bogoti, Kijevu, Ankari, Pekingu, Kairu, Dakaru, Istanbulu, Nairobiju, Pretoriji, Rabatu, Sydneyu, Tunisu i Tbilisiju.
Predsjednik EIB-a šef je Upravnog odbora, izvršnog tijela s devet članova koje je odgovorno za svakodnevno poslovanje EIB-a. Njih "imenuje Odbor guvernera EIB-a na prijedlog upravnog odbora" na šest godina s obnovljivim mandatom. Predsjednik EIB-a ujedno je i predsjednik upravnog odbora, a ostalih osam članova imaju ulogu potpredsjednika.
Dioničare EIB-a čini 27 država članica EU-a, dok se udio svake države u kapitalu EIB-a temelji na postotku njezine ekonomske težine u Uniji (izraženoj u BDP-u) u trenutku pristupanja. Udio dionica je sljedeći:
država | Kapital (milijuna eura) | Kapital (%) |
---|---|---|
Njemačka | 46.722 | 19,21 |
Francuska | 46.722 | 19,21 |
Italija | 46.722 | 19,21 |
Španjolska | 28.033 | 11,52 |
Belgija | 12.951 | 5,32 |
Nizozemska | 12.951 | 5,32 |
Švedska | 8.591 | 3,53 |
Danska | 6.557 | 2,70 |
Austrija | 6.428 | 2,64 |
Poljska | 5.980 | 2,46 |
Finska | 3.693 | 1,52 |
Grčka | 3.512 | 1,44 |
Portugal | 2.263 | 0,93 |
Češka | 2.206 | 0,91 |
Mađarska | 2.087 | 0,86 |
Irska | 1.639 | 0,67 |
Rumunjska | 1.513 | 0,62 |
Hrvatska | 1.062 | 0,44 |
Slovačka | 751 | 0,31 |
Slovenija | 697 | 0,29 |
Bugarska | 510 | 0,21 |
Litva | 437 | 0,18 |
Luksemburg | 327 | 0,13 |
Cipar | 321 | 0,13 |
Latvija | 267 | 0,11 |
Estonija | 206 | 0,08 |
Malta | 122 | 0,05 |
Ukupno | 243.2 | 100 |