Harper Lee

Harper Lee i George W. Bush 2007.

Nelle Harper Lee, (Monroeville, Alabama, 28. travnja 1926. — Monroeville, 19. veljače 2016.), američka spisateljica. Autorica glasovitog romana Ubiti pticu rugalicu (1960.), koji se smatra modernim klasikom i bitnim utjecajem na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih.

Život i djelo

Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu Monroevilleu, gdje se sprijateljila s budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom. Pohađala je sveučilište Huntingdon u Montgomeryu (1944. – 1945.), te potom studirala pravo na Sveučilištu Alabama (1945. – 1949.). Tijekom studija piše za časopise Huntress i Rammer Jammer koji izlaze na kampusu. Na oba sveučilišta piše kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko spominjala na kampusu.

U New York seli 1950. i radi kao trgovkinja za rezervacije britanske zračne kompanije. Tu počinje pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Godine 1957. pokazuje svoja djela književnom agentu kojeg joj je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući J. B. Lippincott joj savjetuje da da otkaz u zračnoj kompaniji i da se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch, mogla je neometano pisati godinu dana.

Na romanu Ubiti pticu rugalicu, pisanom u stilu tzv. južnjačke gotike, je radila dvije i pol godine te je objavljen 1960. Za nj je 1961. nagrađena Pulitzerovom nagradom za književno djelo, a izglasan je i za najbolji roman stoljeća u Library Journal. Radnja se događa u fiktivnom gradiću Maycomb u Alabami u vrijeme rasnih netrpeljivosti 1930-ih, nekoliko godina nakon Velike ekonomske krize. Priča je ispričana iz vizure djevojčice čiji samohrani otac, pravični odvjetnik Atticus Finch, zastupa crnca Toma Robinsona što je nepravedno optužen za silovanje bjelkinje. Istoimeni film redatelja Roberta Mulligana je po knjizi snimljen 1962. i također polučio uspjeh. Lee se 1964. povukla od medijske i javne pažnje koja ju je okruživala zbog romana.

Knjiga je imala velik utjecaj na društvo. Smatra se da je pomogla uspjehu pokreta za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Različiti autori ističu da je pomogla američkom Jugu da se suoči s rasnim tenzijama i predrasudama, i dala "Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni, te da nađu novi način". Neki uspoređuju njen utjecaj s utjecajem romana Čiča Tomina koliba uoči Američkog građanskog rata i ukidanja ropstva. Američki predsjednik George W. Bush ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode, rekavši uz ostalo: "Ubiti pticu rugalicu je utjecao na karakter naše zemlje prema boljem".

Lee je 14. srpnja 2015. objavila drugi roman "Idi, postavi stražara" (Go Set a Watchman), 55 godina poslije svog prvijenca. Premda najavljivan kao nastavak prvog romana, zapravo se radi o ranijoj verziji. Autorica je i nekoliko eseja, među kojima se ističe onaj o povijesti Alabame (Romance and High Adventure, 1983).

Izvori

  1. http://www.vecernji.hr/knjige/preminula-cuvena-americka-spisateljica-harper-lee-1061711
  2. http://www.al.com/news/index.ssf/2016/02/harper_lee_dead_at_age_of_89_t.html
  3. http://edition.cnn.com/2016/02/19/entertainment/harper-lee-obit-feat/index.html
  4. a b c LZMK, Hrvatska enciklopedija, Lee, Harper (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
  5. Shields (2006), str. 79–99.
  6. Oxoby, Marc C. 2012. Hey, Boo: Harper Lee & To Kill a Mockingbird (2011). Communications and Mass Media Collection. 42 (2): 127. Pristupljeno 26. studenoga 2013.
  7. Nelle Harper LeeArhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2007. (Wayback Machine) Alabama Academy of Honor: Alabama Department of Archives and History (2001). Preuzeto 26. studenog 2013.
  8. http://www.pbs.org/wnet/americannovel/timeline/tokillamockingbird.html
  9. President Bush Honors Medal of Freedom Recipients, priopćenje za tisak Bijele kuće, 5. studenog 2007 (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
  10. http://www.theguardian.com/books/2015/feb/03/harper-lee-new-novel-to-kill-a-mockingbird?CMP=fb_gu