Švedska prema podacima iz 2021. godine ima 10,402.070 stanovnika i spada u rijetko naseljene europske države s prosječnom gustoćom naseljenosti od 25 st/km2. Demografija Švedske daje podatke o demografskim obilježjima populacije Švedske, uključujući rast stanovništva, gustoću naseljenosti, nacionalnost, razinu obrazovanja, zdravlje stanovništva, ekonomski status, vjersku pripadnost i druge aspekate stanovništva. Osim etničke švedske većine, Švedska povijesno ima manji broj manjina poput Samija u sjevernom dijelu zemlje, te Finaca (na 5% od ukupnog stanovništva) koji većinom žive u Mälardalenu. Demografski profil Švedske značajno se promijenio kao rezultat doseljavanja od 1970. godine.
Prema podacima Eurostata, 2010. godine bilo je 1.330.000 stanovika koji su rođeni u inozemstvu a stanovnici su Švedske, što odgovara 14,3% od ukupnog stanovništva. Od toga, 859.000 (9,2%) rođeno je izvan EU-a i 477.000 (5,1%) rođeno u drugoj državi članici Europske unije.
Najbrojnije skupine su bile iz:
Najbrže rastuće skupine rođenih u inozemstvu između 2011. i 2012. po državama:
Švedski jezik je domininantan jezik u Švedskoj, te se koristi od strane tijela državne uprave. Od 1999. godine Švedska ima pet priznatih manjinskih jezika laponski, mejankieli (meänkieli), standardni finski jezik, romski i jidiš.
Švedska je uglavnom luteranska zemlja. Od protestantske reformacije u 1530-im do 2000., Luteranska Crkva u Švedskoj (švedski: Svenska kyrkan) bila je državna Crkva. Prema popisu 2012., oko 67,5% švedskih građana su članovi Crkve Švedske (luterani), u odnosu na više od 95% u 1970., i 83% u 2000. Unatoč tome, religioznost u Švedskoj igra ograničenu ulogu u usporedbi s europskim prosjekom.
|