Srbija se nalazi na Balkanskom poluotoku odnosno jugoistočnoj Europi (oko 80% teritorija) te u Panonskoj nizini odnosno srednjoj Europi (oko 20% teritorija). Kopnenu granicu ima prema susjedima, koja iznosi: prema Hrvatskoj 241 km, Mađarskoj 151 km, Rumunjskoj 476 km, Bugarskoj 318 km, Makedoniji 62 km, Kosovu 352 km, Crnoj Gori 124 km, i Bosni i Hercegovini 302 km. To ukupno čini 2.026 km vanjskih granica.
Krajnje točke:
Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: Panonska nizina, brježuljkasti predjeli s nižim planinama i nizinskim proširenjima, te planinsko-kotlinsko područje. Sjeverni dio zemlje (Vojvodina) zauzimaju plodne ravnice, dok je središnji i južni dio pretežito planinski. Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju očuvane šume. Srbija je bogata i vodama.
Panonska nizina zauzima više od 25% teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja: Fruška gora (538 m) i Vršačke planine (639 m).
Najveći dio teritorija Srbije zauzimaju brežuljci i planine. Ona se protežu od Panonskog pobrđa na sjeveru do crnogorske, kosovske i makedonske granice na jugu. Od zapada prema istoku protežu se od bosanskohercegovačke do bugarske granice. Južno od Save i Dunava prevladava brežuljkasto područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko 65% površine Srbije. U tom području nizina ima tek uz Posavinu, Pomoravlju i dijelu Timočke krajine. Područja viša od 1000 m zauzimaju manje od 10% teritorija Srbije. Ta se područja nalaze južno od Zapadne Morave i Nišave, a sastoje se od visoravni i skupina viših planina. Mali je broj planinskih vrhova iznad 2000 metara nadmorske visine, a najviši od njih je Midžor na Staroj planini.
Planine Srbije se dijele na:
Najviši vrhovi Srbije su:
Vrh | Visina | Planina |
---|---|---|
Midžor | 2168 m | Stara planina |
Dupljak | 2032 m | Stara planina |
Pančićev vrh | 2017 m | Kopaonik |
Rijeke Srbije pripadaju slivovima Crnog, Jadranskog i Egejskog mora. Najvećim dijelom pripadaju Crnomorskom slivu, a sve vode tog toka okuplja Dunav. Dunav je naduža rijeka u Srbiji koja kroz nju teče u duljini od 588 km od svojih 2.857 km ukupnog toka. Krajnji jugoistočni dijelovi Srbije pripadaju Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588 km), Sava (206 km), Tisa (168 km), i dijelom Velika Morava. Ostale veće rijeke Srbije su: Zapadna Morava (308 km), Južna Morava (295 km), Ibar (272 km), Drina (220 km) i Timok (202 km).
Rijeka koja najdužim tokom prolazi kroz Srbiju je Morava, a njen sliv obuhvaća 40% površine Srbije. Većina rijeka ima kišno-snježni režim vodostaja i protoka. Maksimalni vodostaji bilježe se u proljeće, a minimalni u kolovozu i rujnu.
Rijeka | Duljina u Srbiji | Ukupna duljina |
---|---|---|
Dunav | 588 km | 2783 km |
Zapadna Morava | 308 km | 308 km |
Južna Morava | 295 km | 295 km |
Ibar | 272 km | 272 km |
Drina | 220 km | 346 km |
Sava | 206 km | 945 km |
Timok | 202 km | 202 km |
Velika Morava | 185 km | 185 km |
Tisa | 168 km | 966 km |
Nišava | 151 km | 218 km |
Tamiš | 118 km | 359 km |
Begej | 75 km | 244 km |
Srbija nema velikih prirodnih jezera, a najveća su nastala pregrađivanjem riječnih korita kadi iskorištavanja snage vode za električnu energiju. Najveća takva akumulacijska jezera su: Đerdapsko (na Dunavu), Vlasinsko (na Vlasini), te Perućačko i Zvorničko (na Drini). Najveće jezero u Srbiji, Đerdapsko jezero, nalazi se na granici s Rumunjskom i ima površinu od 163 km2 (ukupna površina jezera je 253 km2).
Јezero | Površina km2 |
Nadmorska visina m |
Najveća dubina m |
Zapremina vode mil m3 |
---|---|---|---|---|
Đerdapsko | 253 | 69,5 | 92 | 5000 |
Vlasinsko (na Vlasinu) | 16 | 1 213 | 22 | 165 |
Perućačko (na Drini) | 12,4 | 290 | 70 | 340 |
Gazivode | 11,9 | 692,7 | 105 | 370 |
Zvorničko (na Drini) | 8,1 | 140 | 28 | 42 |
Zlatarsko (na Uvcu) | 7,2 | 880 | 75 | 250 |
Potpećko (na Limu) | 7,0 | 437 | 40 | 43 |
Palićko | 5,6 | 101 | 3,5 | 11 |
Belo | 4,8 | 75 | 2,5 | 7 |
Nacionalni parkovi:
Parkovi prirode:
Specijalni prirodni rezervati:
Spomenici prirode:
Srbija ima 4 nacionalna parka: Đerdap, Kopaonik, Tara i Fruška gora. Svi nacionalni parkovi posjeduju visoke klimatske i zdravstveno-rekreativne vrijednosti.
Skoro cijeli teritorij Srbije pripada kontinentalno biljno-zemljopisnoj regiji. Srbija u cjelini spada među slabije pošumljene zemlje Europe sa samo 26% šumskih površina.
Srbija se po tipu vegetacije dijeli u pet pojasa:
Posljedica složene geološko-litološke podloge, različitog stupnja okomite raščlanjenosti reljefa i klimatskih specifičnosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemljišta. Područje Vojvodine nalazi se većinom na visokoplodnom černozemom, a područja uz rijeke i rubna područja Banata uz granicu s Rumunjskom na ritskoj crnici i aluvijalnom zemljištu.
Sjeverozapadni dio središnje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemljišta i eutrična smeđa tla (gajnjače).
Na pomoravskom području prevladavaju aluvijalna zemljišta, zemljišta na rastresitim supstratima (rendzine), smonica i kisela smeđa zemljišta.
Na vapnenačko-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog područja južno od Save i Dunava prevladava crnica i smeđa zemljišta.
|
|
|