Kalpasan a nagpaay iti nadumaduma nga importante a takem iti gobierno ni Castro, pimmanaw ni Guevara iti Kuba idi 1965 tapno aronanna dagiti rebolusion iti sabali a pagpagilian, umuna iti Kongo-Kinshasa (ti agdama a Demokratiko a Republika ti Kongo) sa iti Bolivia, a nakatiliwan kenkuana ti maysa nga operasion militar nga impakat ti CIA. Mapapati a kayat idi ti CIA a biagen ni Guevara tapno mapalutpotda a nalaing, ngem kalpasan a matiliw iti gungugong ti Yuro, natay isuna iti ima ti Armada ti Bolivia iti La Higuera iti asideg ti Vallegrande idi Oktubre 9, 1967. Iti testimonia dagiti nadumaduma a tattao a nakipartisipar wenno saksi kadagiti pasamak kadagiti maudi nga or-oras ni Guevara, naammuan a pinapatay a dagus ti gobierno ti Bolivia ni Guevara tapno maliklikan ti maysa a pannakausigna iti publiko ken dagiti komplikasion a mabalin a mapagteng no maibalud isuna iti Bolivia.
Kalpasan ti ipapatay ni Guevara, nagbalin isuna a bannuar dagiti sosialista a rebolusionario a tignay iti Maikatlo a Lubong, kas maysa a teorista ken taktiko ti pannakigubat.
Dagiti sinurat ni Che Guevara
Self-Portrait: Che Guevara, Ocean Press, 320pp, paperback, 2005
The Diary of Che Guevara, Amereon Ltd,
The Motorcycle Diaries: Notes on a Latin American Journey, Perennial Press, ISBN0007182228.
Back on the Road: A Journey to Central America (Harvill Panther S.), The Harvill Press, paperback, ISBN0802139426.
The African Dream: The Diaries of the Revolutionary War in the Congo, Grove Press, paperback.