siječanj-veljača - Turske čete provaljuju u okolicu mletačkih gradova Zadar, Šibenik, Trogir, Split; jedna četa od 3.000 ljudi se probila kroz Hrvatsku do Istre.
svibanj - Bosanski Turci haraju Hrvatskom od Krbave i Une do Senja.
Zatim: u Siriji dolazi do pobune namesnika Ghasalija pa Sulejman šalje Mađarima čauša Behrama sa mirovnom ponudom, ali ovi odugovlače i možda ubijaju poslanika - razlog za rat .
februar - Ugušena pobuna osmanskog guvernera u Siriji, al-Ghazalija, opljačkan Damask (Ferhat-paša Šibenčanin).
svibanj - Knez Ferdinand Frankapan javlja kralju da će se hrvatski knezovi pokoriti Turcima ako ne dobiju pomoć (zimus su pregovarali s nekim Hasanom iz Zvornika, ali vjerojatno su kupovali vrijeme).
18. 5. - Sulejman I krenuo iz Carigrada na pohod prema Beogradu.
Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
rujan - Kapetani Knina i Skradina došli kralju u Pečuh da se odreknu položaja, kako ne bi bili kažnjeni za nevjeru ako izgube te gradove, koje ne mogu čuvati (on ih ubjedio da ostanu).
studeni, početkom - Ivan Karlović postane banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 17 mjeseci nakon poginulog Petra Berislavića; na njegovo traženje izuzet od odgovornosti za kraljevske gradove Senj, Knin, Skradin, Klis.
studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
7. 2. - Briselski ugovor: podjeljeni posjedi njemačkih i španjolskih Habsburga, Ferdinand uz Austrijske zemlje, te Kranjsku i Korušku dobija i njihove posjede "u Istri i Furlanskoj, nadalje Trst, Goricu, slovensku krajinu i grofoviju Ortenburg" kao i "Tirol s Vorarlbergom, kao i habsburzka posjedovanja u Švabskoj".
ožujak - Bernardin Frankapan traži pomoć u Veneciji.
+ Izviđački upad bosanskih Turaka u Hrvatsku.
7. 4. - Car Karlo ustupa Ludvigu II 4.000 pješaka i 20.000 konjanika (senjski biskup Franjo Jozefić i Stjepan Esterhazi su ugarski poslanici na saboru u Nirnbergu).
travanj - Turske provale u Hrvatsku i (habsburšku) Sloveniju, ban Karlović porazio jedan turski odred na povratku.
28. 5. - Bosanski sandžak-beg Gazi Husrev-beg sa hercegovačkim sandžakom zauzeo tvrdi grad Knin (posada se predala), koji postaje sedište Krčkog i Ličkog sandžaka; pašće i opustjeli Skradin, kao i Drniš, Kijevo, Kistanje.
lipanj - Ban Karlović opsjeo Cetin, grad Frankapana Slunjskih, nakon što su ovi bez kraljeva naloga uzeli grad Klokoč od osramoćenog kninskog zapovjednika.
lipanj, polovicom - U Hrvatsku stigli vrhovni kapetan grof Nikola Salm i štajerski kapetan Dietrichstein, koje je poslao nadvojvoda Ferdinand - Salm pomaže u obrani Hrvatske (naročito gradova na Uni - Bihać, Krupa i dr.).
18. 6. - Mostarski paša odustao od opsade Klisa zbog jakog otpora (Petar Monoković).
25. 1. - Slavonski sabor u Križevcima, svršio se tučnjavom.
početkom godine - Krsto I. Frankapan Brinjski se vratio u Hrvatsku nakon službe kod nadvojvode Ferdinanda; otac Bernardin ga šalje u Rim gdje traži pomoć od pape.
kolovoz - Turska četa došla pod Ostrovicu ali odbijena.
početkom godine - Ivan Tahy postavljen za hrvatskog bana uz Ivana Karlovića, većina ga ne priznaje.
19. 1. - Mlečani odgovaraju negativno poslaniku bana Ivana Karlovića, koji im je nudio posjede, i šalju mu 5.000 dukata.
20. 1. - Ferdinand Frankapan javlja da su Turci od 11. 11. osam puta dolazili pod Ozalj.
5. 2. - Mustafa, vojvoda mostarskog paše Mehmet-bega (Mihaloglua?), došao pod Klis.
18. 2. - Nadvojvoda Ferdinand javlja Ludvigu II da je odredio 200 lakih konjanika i 600 pješaka za obranu hrvatske granice.
ca. 10. 4. - Senjski kapetani i kliški kastelani Petar Kružić i Gregorije Orlovčić razbili Turke pod Klisom.
travanj, druga polovica - Turci pod Metlikom u Kranjskoj (odvedeno 4000 robova); u isto vrijeme su na udaru Udbina Ivana Karlovića; posjedi kneza Nikole Zrinskog i knezova Blagaja, kao i Frankopana (Modruš, Ozalj, Grobnik).
17. 5. - Kralj Ludvig II dozvoljava Hrvatima iz ugroženih krajeva (uglavnom oko Kupe, Korane, Une i Pomorja) da se presele na ugarska imanja peharnika Franje Baćana.
25. 6. - Habsburški vrhovni kapetan Bernardo Ričan u Jastrebarskom, Turci se povlače prema Kupi.
9. 7. - Kružić i Orlovčić dobili od kralja Breznicu koja je pripadala pokojnom Lovri Iločkom (na osnovu starog ugovora sa Iločkim, njegova imanja potražuje Ivan Zapolja).
kolovoz - Ivan Karlović se vjerojatno odrekao banskog položaja.
30. 8. - Sukob Krste Frankopana (koji traži stari obiteljski grad Senj) i ugarskog primasa Lasla Salkaja; Krsto ošamario nadbiskupa, zbog čega je bačen u tamnicu na neko vrijeme.
prosinac - Poslanici hrvatskog plemstva izjavljuju kralju da će se nagoditi sa Turcima ako ne dobiju pomoć; istovremeno i kod nadvojvode Ferdinanda koji im daje nešto novca.
Iloku potvrđen status grada; prvi spomen Kraljevice (Portus Reginus).
siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima.
25. 1. - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju Ljudevitu, Krsto Frankapan predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu.
ca. 14. 2. - Sud odredio da Ivan Zapolja nema prava na imovinu pokojnog Lovre Iločkog, već da ona pripada ugarskoj kruni - rascjep između Zapolje i palatina Verbecija.
11. 3. - Stjepan Brodarić vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa.
27. 3. - Nadvojvoda Ferdinand I odredio Nikolu Jurišića za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao).
1. 8. - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda.
6. 8. - Kralj Ludvig II stigao na zborište u Tolnu (u međuvremenu Turcima pao Ilok).
29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II.
Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova.
23. 9. - Slavonski sabor u Koprivnici, plemstvo bira Krstu Frankopana za vođu (on zatim zaposjeda županije između Drave i Dunava).
11. 11. - Ivan Zapolja krunisan za kralja u Stolnom Biogradu, kojeg je zaposeo Pavle Bakić (Zapoljina stranka se poziva na zaključak iz 1505. kojim se strancima zabranjuje presto).
Krsto Frankopan tokom mjeseca prelazi na Zapoljinu stranu, ovaj ga postavlja za bana Hrvatske i Slavonije itd. (Ferdinandov ban je Franjo Baćan).
16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
Dubrovačka Republika priznaje osmanskog sultana za vrhovnog gospodara (danak plaćaju već decenijama).
Početak seoba iz Bosne u Hrvatsku.
Biskup Franjo Jozefić izrekao interdikt Senju zbog njegovih kapetana.
1. 1. - Cetinski sabor: plemstvo Kraljevine Hrvatske bira nadvojvodu Ferdinanda za kralja, nakon što su njegovi poslanici prihvatili obvezu da će braniti zemlju.
31. 7. - Ferdinand ulazi u Ugarsku, nakon što je plemićima na čelu sa palatinom Stjepanom Batorijem položio zakletvu (rat Zapolji je objavljen polovicom srpnja).
kolovoz? - Krsto Frankapan ranjen u sukobu sa Ljudevitem Pekrijem.
rujan - Krsto Frankapan razorio kastele Ljudevita Pekrija, Ferdinandova vojska se okuplja na Dravi ali izbjegava bitku.
srpanj - "Druga" provala Turaka sve do Ljubljane, nakon čega je Ivan Tahi napao Bosnu, spalio grad Kotor-Varoš i sela, zarobio ljude i stoku.
5. 10. - Bitka kod Belaja, između Korane i Mrežnice, odbijeni bosanski Turci Husrev-bega koji su se zaletali do Metlike, poginuo ćehaja Skender, ban Ivan Karlović dobio 18 rana od "prijateljske vatre".
listopad - Mogući sukobi kod Čazme između "njemačke" i "turske" (Zapoljine) stranke koju zastupa zagrebački biskup Šimun od Erdeda - sukobi u Slavoniji traju naredne zime.
svibanj - Zagrebački bisup Šimun od Erdeda ovladao u ime Zapolje gotovo cijelom Slavonijom, utaborio se ispred Gradeca.
4. 6. - Štajerska, Koruška i Kranjska odobravaju Ferdinandu sredstva za 1500 španjolskih vojnika, zbog turskih upada i prevage zapoljevaca u Slavoniji - polovica Španjolaca smještena u općinu Gradec.
13. 7. - 8. 9. - Ferdinandove snage opsjedaju biskupski grad Zagreb, stradala i stolna crkva sv. Stjepana; biskup Šimun se ranije povukao od Gradeca, opsjeda Jelisavac.
17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
31. 7. - Slavonski sabor Ferdinandovih pristaša u Gradecu.
studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
Franjevački letopis: „razoriše Turci bosanske manastire, Konjic, visočki, sutinski, kreševski i foinički ... i kad razoriše crkve povedoše ministra i š njim 12 fratarah”.
svibanj - Ugarski sabor donosi zaključak da se pojačaju posade u Šapcu i Beogradu i da se smjene njihovi banovi (Hedervari i Terek) - ali ovi ne prihvaćaju vojsku u grad dok im se ne isplate dugovanja i još prepustili gradove zamjenicima; i šajkaši na Dunavu napustili službu zbog neisplaćenih plaća.
18. 5. - Sulejman I krenuo iz Carigrada na pohod prema Beogradu.
Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
30. 6. - Piri-paša opseda Beograd sa šumadijske strane.
7. 7. - Rumelijski beglerbeg Ahmed-paša zauzeo Šabac, nakon čega pravi most preko Save; pljačkaški odredi haraju Sremom i Slavonijom.
ca. 11. 7. - Despotica Jelena beži iz Srema braći Jakšićima, nakon što je taktički nudila pregovore Sulejmanu.
12. 7. - Posle žestoke borbe Turci zauzeli Zemun; vođu branitelja Marka Skoblića zgazio slon nakon što je odbio prihvatiti islam.
Kanun-namom određeno da se umesto uobičajenih poreza u Crnoj Gori uvodi filurija "po vlaškom običaju" od 55 akči po svakoj od 3.151 kuće (Skender-begu Crnojeviću pripada 103.000 akči).
siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima.
12. 1. - Pál Tomori, kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija).
srpanj, početkom - Sultan Sulejman stigao u Beograd; veliki vezir Ibrahim-paša se utaborio nekoliko dana ranije kod Zemuna gdje su mu se pridružile bosanske (Kosrev-paša) i hercegovačke čete i Bali-beg beogradski.
29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II (kraj nada i za Srbiju).
septembar-oktobar - Sultan se iz Budima 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise.
Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova.
jesen? - Bačkom zagospodario Jovan Nenad koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.
16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
Pavle Bakić, Marko Jakšić, Radič Božić, Petar Ovčarević, kao i Jovan Nenad su za Zapolju; despot Stevan Berislavić je za Ferdinanda pa mu je Zapolja uzeo titulu.
Mlečani ukinuli javne gozbe u Kotoru povodom proslave sv. Trifuna.
januar - Jovan Nenad odbio pokušaj Valentina Tereka da se vrati u Suboticu (Nenad je još uvek u dobrim odnosima sa Zapoljom).
26. 3. - Ferdinand potvrđuje primirje sa Zapoljom, dogovoreno poljskim posredovanjem (Zapolja potvrđuje 14. 4.).
Ferdinand zatim pridobija despota Berislavića - ozvaničio mu Vukovar i Borovo, te Mitrovicu i Radince ako ih osvoji od Turaka; prišli mu još neki slavonski plemići.
april - Jovan Nenad, koji je pristao uz Ferdinanda, odbio napad Zapoljinog vojvode Lasla Čakija.
Terek ipak povratio Suboticu, pa je Nenad preneo sedište u Segedin.
3. 11. - Ferdinand I krunisan za ugarskog kralja u Stolnom Biogradu.
kasnije: Stefan Štiljanović dobio od Ferdinanda Miholjac i Glogovnicu u virovitičkoj županiji (pripadalo Petru Mrsinjskom); despot Berislavić dobio Bač, Feleđhaz, Sotin i dr. (bivši posedi Jovana Nenada).
1527-34 i 1536-40 - Gazi Mehmed-beg Jahjapašić je novi smederevski (beogradski) paša - nasledio umrlog starijeg brata Bali-bega.
22. 3. - Kralj Ferdinand izdao naredbu za zatvaranje despota Stevana Berislavića i njegove majke, jer je napustio Bač i Feleđhaz, koje su odmah zaposeli Turci (Berislavić se ranije žalio ugarskoj komori da "mora sa svojima od gladi umrijeti").
17. 6. - Pavle Bakić upozorava Ferdinanda da šajkaši odavno nisu primili platu - ovi zato prilaze Turcima (prišao im je i nekadašnji vojvoda Jovana Nenada Subota Vrlić).
17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
18. 8. - Ivan Zapolja se na Mohaču pridružio Sulejmanu; despot Berislavić u ovo vreme pobegao iz pritvora i pridružio se sultanu, koji mu je vratio slavonske posede.