11. 1. - Po traženju bana Hallera i nakon žalbe carigradske Porte na ilirsku agitaciju među bosanskim katolicima, kralj Ferdinand zabranjuje ilirsko ime - Gajeve "Ilirske novine" postaju "Narodne novine" a Ilirska stranka Narodna; uvedena stroga cenzura štampe koju vrši profesor Mátsik.
13. 1. - Osmanske snage ušle nakon opsade u ranije poluautonomni irački grad Karbala, stradalo nekoliko hiljada stanovnika.
januar? - Porta pristala preduzeti mere za poboljšanje položaja raje u današnjoj južnoj Srbiji (nakon ustanka iz 1841. mnogo hajdučije u Zaplanju i prokupačkom kraju).
25. 2. - Pod pritiskom kapetana Pauleta, kralj Kamehameha III stavio Kraljevinu Havaji pod britansku vlast ("Privremena predaja Havajskih ili Sandwichkih ostrva") - poništeno 31. jula.
7. 3. - Velika kometa 1843. dostiže najveći sjaj, vidljiva je i danju, ali bolje sa južne hemisfere.
8. 3. - Danska vlada obnovila skupštinu Althing na Islandu kao konsultativno telo (prvi sastanak 1845).
april - Eta Carinae je privremeno druga najsvetlija noćna zvezda.
22. 4. - Hrvatski sabor u Zagrebu odgođen za dva dana zbog dolaska mnogo seljačkog plemstva, mađaronskih saveznika; izabrani poslanici za Ugarski sabor s uputom da brane hrvatska prava i da se služe samo latinskim jezikom.
proljeće - Pošto je Mehmed Husrev-paša počeo sakupljati mladiće za nizam i tražiti predaju oružja, dolazi do muslimanske pobune u Bosanskoj krajini (vezir će biti smjenjen).
2. 5. - Ivan Kukuljević Sakcinski održao u Saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku, za kojeg traži da se uvede kao "diplomatički" u Hrvatskoj i Slavoniji (saborski, uredovni i nastavni) umjesto latinskog - pozdravljeno ali se smatra preuranjenim.
4. 5. - Proglašena britanska Kolonija Natal - anektirana burska Republika Natalija (traje do 1910).
14. 5. - Sazvan Ugarski sabor u Požunu (1843-44). Hrvatski zastupnici ne žele govoriti na mađarskom a patrijarh Rajačić će održati besedu u kojoj se žali na to što se pravoslavci ne uzimaju u državnu službu, kojima tako ostaje samo logor (tj. vojska) ili manastir.
20. 6. - Mađarizacija: zaključak na Ugarskom saboru da se ubuduće govori drže na mađarskom - hrvatski predstavnici, Ožegović i Klobučarić, napustili sabornicu. Sabor kasnije odlučuje da jedino mađarski može biti službeni i nastavni u Ugarskoj i Hrvatskoj, a od 1853. i u Hrvatskoj će mađarski biti uslov za činovnike i svećenike.
29. 7. - Pokušaj sastanka Njegoša sa Turcima Ali-paše Rizvanbegovića, nepoverenje dovodi do sukoba - Pokolj na Bašinoj Vodi, sumnjalo se da Ali-paša hoće ubiti Njegoša, Crnogorci ubili deo turskih poslanika (i inače se ne poštuje ugovor od prošlog septembra).
12. 10. - Kraljevo rješenje dozvoljava poslanicima da na Ugarskom saboru govore bilo latinski bilo mađarski.
15. 10. - Rajnska železnica (Rheinische Eisenbahn-Gesellschaft) otvorila sekciju do belgijske granice, čime je nastala veza Keln-Antverpen i prva međunarodna železnička linija.
16. 10. - Pod pseudonimom Johannes de silentio, Søren Kierkegaard objavljuje filozofsko delo "Strah i trepet".
oktobar - U Srbiju stigao František Zach, koji će imati uticaja na politiku Srbije (Načertanije).
27. 10. (15. 10. po j.k.) - Ustrojenije poštanskog zavedenija - u Srbiji uspostavljena državna pošta (→ Pošta Srbije).
8. 11. - Španski Kortes proglašava 13-godišnju Izabelu II punoletnom.
novembar - U austrijskom Kotoru potpisan mirovni ugovor između Crne Gore i Hercegovine - Grahovo će Turcima plaćati harač i rentu za korišćenje zemljišta.
1843-48 - U Beogradu izlazi časopis "Podunavka", urednik Miloš Popović.
Mnogi đaci iz Karlovačke i Novosadske gimnazije prelaze u luteranske gimnazije u Ugarskoj radi učenja mađarskog jezika, neophodnog za državnu službu; sarađuju sa Slovacima u odupiranju mađarizaciji.
U bugarskom gradu Elena otvorena prva škola sa razredima, nazvana Daskalolivnica.