1. 1. - Operacija Bodenplatte je nemački pokušaj povratka vazdušne superiornosti na Zapadu: taktička Pirova pobeda, ali strateški neuspeh. Nekoliko visokih oficira Luftwaffea protestuje zbog bacanja resursa, uključujući Adolfa Gallanda.
1. 1. - Poljski komitet nacionalnog oslobođenja se, uz blagoslov Moskve, proglasio za privremenu vladu Poljske.
Iz Rumunije deportovano 70.000 etničkih Nemaca u SSSR.
Sovjeti prinudili Georgija M. Dimitrova (Gemeta) da Nikoli Petkovu prepusti vođstvo nad Bugarskim zemljoradničkim savezom - ali ovaj postaje protivnik komunista.
20. 1. - Franklin Delano Roosevelt četvrti put inaugurisan za predsednika SAD. Jedini predsednik u istoriji SAD koji je izabran više od dva puta.
20. 1. - Mađarska, odn. privremena vlada Fronta nacionalne nezavisnosti u Debrecenu, potpisuje primirje sa saveznicima.
20. 1. - Počinje nemačka Evakuacija istočne Pruske, ubrzo dobija haotičan karakter.
20. 1. - 9. 2. - Kolmarski džep: američke i francuske snage čiste nemačku 19. armiju iz centralnog Alzasa.
23. 1. - Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu, napredujući ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.
24. 1. - Počinje s radom Sud za povredu srpske nacionalne časti (do jula).
25. 1. - Na zemaljskoj konferenciji u Beogradu osnovan Jedinstveni sindikat radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ - od 1948 Savez sindikata Jugoslavije). Predsednik Glavnog odbora Đuro Salaj.
25. 1. - Kraj Operacije Nordwind i kraj Ardenske bitke, poslednje nemačke ofanzivne operacije na Zapadnom frontu. Ubijeno ili zarobljeno 220.000 nemačkih i 77.000 savezničkih vojnika.
26. 1. - Britanska vlada protestuje zbog stvaranja jugoslovensko-bugarske federacije (za sada se odustaje od ovih planova).
26. 1. - Bitka za Budimpeštu, operacija Konrad III: nemački IV SS pancer korpus stigao na 25 km od grada, ali mora se povući dva dana kasnije.
30. 1. - Kralj Petar II preneo svoju vlast na namesništvo i priznao vladu Ivana Šubašića (pokušao da je smeni 22. 1.).
30. 1. - Sovjeti torpedovali u Baltiku brod Wilhelm Gustloff s preko 9.000 ljudi, uglavnom civila.
30. 1. - Američki vojnik Eddie Slovik pogubljen zbog dezertiranja, prvi nakon Američkog građanskog rata i do danas poslednji.
Februar/Veljača
1. 2. - Štampan prvi broj "Službenog lista Jugoslavije".
3. 2. - Predsedništvo AVNOJ-a donelo Odluku o ukidanju i nevažnosti svih pravnih propisa donetih od strane okupatora i njihovih pomagača za vreme okupacije.
3. 2. - Žanka Stokić izlazi pred Sud za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti.
3. 2. - Korpusna vojna oblast umesto Vojne uprave u Vojvodini.
3. 2. - Najjače bombardovanje Berlina: 1.500 aviona USAAF bacilo preko 2.000 tona bombi.
4 - 11. 2. - Konferencija u Jalti, sastanak Čerčila, Ruzvelta i Staljina o posleratnoj Evropi; između ostalog traži se proširenje AVNOJ-a nekompromitovanim poslanicima iz 1938.
1. 3. - Odlukom povereništva narodne odbrane DF Jugoslavije NOVJ preimenovana u Jugoslovenska armija, VŠ NOV i POJ postaje Generalštab JA. Formirana je Četvrta jugoslovenska armija.
7. 3. - 25. 3. - Operacija Lumberjack - američka ofanziva za zauzimanje desne obale Rajne. Prvog dana zauzimaju Ludendorffov most u Remagenu - srušio se deset dana kasnije, ali prebačeno je 25.000 vojnika sa tenkovima i topovima.
9. 3. - Staljin odobrio Rumuniji da preuzme administraciju nad severnom Transilvanijom.
9. 3. - Japanski puč u Francuskoj Indokini: napadnuti su francuski garnizoni, borbe traju do maja a Japanci podstiču formalni proglas nezavisnosti sastavnih delova: Vijetnamsko Carstvo 11. 3. (u zemlji vlada glad u kojoj umire 600.000 - 700.000 ljudi) i Kambodža 12. 3.; vladar Laosa se odupire.
9/10. 3. - Operacija Meetinghouse: Američko bombardovanje Tokija zapaljivim bombama je najrazorniji napad rata (uključujući Hirošimu i Nagasaki) - možda 100.000 mrtvih, milion bez doma. Narednih dana slični napadi su izvedeni na Nagoju, Osaku i Kobe.
13. 3. - Sekretar OK KPJ za Kosmet Miladin Popović ubijen od albanskog nacionaliste.
15. 3. - "Prosveta" objavila Andrićev roman "Na Drini ćuprija".
24. 3. - U Beogradu potpisan sporazum između vlade DFJ i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRRA). Ova organizacija je u Jugoslaviju 1945-46 poslala 2,5 miliona tona robe.
6. 4. - Plenum Glavnog narodno-oslobodilačkog odbora Vojvodine doneo zaključak o priključenju Vojvodine federalnoj Srbiji.
6. 4. - Operacija Grapeshot: saveznička prolećna ofanziva u Italiji.
6. 4. - Bitka za Okinavu: kamikaze potopile dva američka razarača i još dva nepovratno oštetila.
6. 4. - 9. 6. - Bitka u zapadnom Hunanu: japanska ofanziva za zauzimanje aerodroma, praćena uspešnom kineskom kontrom.
7. 4. - Operacija Ten-Go je samoubilački napad japanske mornarice: potopljen japanski bojni brod Yamato sa 2.055 od 2.332 članova posade i još pet brodova.
20. 4. - Granatiranje Berlina počinje na Hitlerov rođendan.
20 - 30. 4. - Zamena okupacionog novca za dinar DF Jugoslavije (npr. najviše 100.000 Nedićevih dinara za novac, ostalo za priznanicu - mera protiv bogataša).
21 - 30. 4. - Bautzenska bitka je jedna od poslednjih na Istočnom frontu.
22. 4. - Proboj logoraša iz Jasenovca: pokušava ih oko hiljadu u dve grupe, uspeva nešto preko stotinu. Ženski i dječiji logor su likvidirani jučer, ustaše od početka mjeseca uništavaju logor i dokaze.
3. 5. - RAF potopio kod Libeka tri broda, Cap Arcona, Thielbek i Deutschland, na prva dva broda je stradalo 7-8.000 logoraša (uključujući 150 Jugoslovena).
7. 5. - Bitka u Kuryłówci na jugoistoku poljske između poljskih antikomunista i NKVD.
8. 5. - Zvanični dan pobede u Evropi (V-E Day); Čerčil u obraćanju naciji rekao da neprijateljstva zvanično prestaju u minut iza ponoći (UTC+2); u Berlinu u 23:43 (00:43, 9. maja po moskovskom vremenu) još jedna ceremonija potpisivanja, u prisustvu glavnokomandujućeg sovjetske armije, maršala Žukova (u istočnoj Evropi će 9. maj/svibnja biti Dan pobede).
8. 5. - Zagreb u NOB: Jugoslovenska armija ulazi u grad.
9. 5. - Crvena armija ulazi u Prag (u predgrađima je bilo i američkih izviđačkih jedinica) - organizovane borbe u Češkoj traju još dva dana, sa manjim grupama i kasnije (npr. "Češki pakao" estonske SS divizije).
9. 5. - Sovjetske trupe zauzele dansko ostrvo Bornholm (odlaze sledećeg aprila).
11. 5. - Nosač aviona USS Bunker Hill teško oštećen kod Okinave u napadu kamikaza, 390 mrtvih.
8 - 12. 5. - Osnivački kongres KP Srbije. Tito: "voljeti svoju federalnu jedinicu — znači voljeti monolitnu Jugoslaviju".
27. 5. - Titov govor u Ljubljani: "ruka osvetnica našeg naroda" dostigla je ogromnu većinu izdajnika. "Mi nećemo da budemo moneta za potkusurivanje, nećemo da nas miješaju u neku politiku interesnih sfera" - Sovjeti zbog ovog protestuju CK KPJ, biće takođe spočitnuto u Staljinovom pismu od 4. 5. 1948 (Tito je ljut jer ga Sovjeti nisu podržali u Koruškoj i Veneciji-Đuliji).
9. 6. - Predsedništvo AVNOJ-a donelo Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, koji se odnosi na imovinu Trećeg rajha, folksdojčera, kao i ratnih zločinaca, saradnika okupatora, "narodnih neprijatelja"...
9. 6. - Jugoslavija, V. Britanija i SAD postigli sporazum kojim je Slobodna zona Trsta podeljena na zonu A, pod savezničkom vojnom upravom, i zonu B, pod jugoslovenskom (→ Morganova linija). Britanci okupiraju Pulu. Administrator zapadne Venecije-Đulije feldmaršal Harold Alexander.
12. 6. - Jugoslovenske snage se povukle iz Trsta (ostaju Novozelanđani).
13. 6. - Bitka za sjeverni Borneo: Australci zauzeli Brunej.
26. 6. - Jugoslovenska štampa optužuje grčke desničare da "istrebljuju" Slovene u Egejskoj Makedoniji (NYT). Vlada tvrdi da je odatle prebeglo 20.000 Makedonaca.
28. 6. - U Poljskoj formirana Privremena vlada nacionalnog jedinstva - londonska poljska vlada je ne priznaje, za razliku od saveznika.
jul - Veliki skok cena u Srbiji usled špekulacija (NYT piše da su "prerogativ vlade ekonomski i politički haos"; retorika je demokratska, sprovedba represivna; svi neistomišljenici su žigosani kao fašisti).
17. 7. - 2. 8. - Potsdamska konferencija o posleratnoj budućnosti Evrope. Predstavnici zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu. SSSR-a, SAD i Velike Britanije, Staljin, Truman i Čerčil, kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske vlade Klement Atli, doneli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promenama u istočnoj Evropi.
18. 7. - Nota vlade DFJ saveznicima povodom progona Makedonaca u Grčkoj.
19. 7. - Čerčil u Potsdamu: "Tito je nametnuo striktnu partijsku organizaciju sa policijskom kontrolom i štampu tako strogo kontrolisanu kao u fašističkoj zemlji. Jugoslavija ni u kom slučaju nije opravdala nade koje smo imali u Jalti".
19. 7. - Suočen s unutrašnjim političkim razdorom, skandalima i ubistvima, predsednik KolumbijeAlfonso López Pumarejo daje ostavku
23. 7. - Generalni direktor UNRRA Herbert H. Lehman u poseti Beogradu - Tito zahvaljuje na pomoći.
24 - 25. 7. - ZAVNO Hrvatske na četvrtom zasjedanju postaje Narodni sabor Hrvatske.
25. 7. - Nota vlade DFJ predsedniku Trumanu povodom promena u civilnoj upravi u Julijskoj krajini.
26. 7. - Čerčilova ostavka, Clement Attlee je novi britanski premijer.
26. 7. - Potsdamska deklaracija zahteva bezuslovnu japansku kapitulaciju, inače sledi potpuno uništenje.
30. 7. - Torpedovana teška krstarica USS Indianapolis: 900 mornara završilo u moru i četiri dana čekaju spas, dve trećine nije preživelo (pored oko 300 koji su potonuli s brodom).
31. 7. - Predlog Skupštine izaslanika naroda Vojvodine da se Vojvodina pripoji federalnoj Srbiji (prihvaćen na Trećem zasedanju AVNOJ-a).
4. 8. - The Thing: sovjetski pioniri poklonili rezbareni grb američkom ambasadoru u Moskvi, u kome se nalazio endovibrator, prislušna sprava koju je kreirao Léon Theremin (otkrivena 1952).
5. 8. - AVNOJ usvaja amnestiju, osim za ustaše i druge ratne zločince (NYT).
5 - 7. 8. - Osnivački kongres Narodnog fronta Jugoslavije (ranije Jedinstveni narodnooslobodilački front - JNOF), organizacije kroz koju KPJ izražava svoj program. Titov govor u kome odbacuje monarhiju i zapadne tipove demokratije ("nema povratka na staro").
7 - 10. 8. - Treće zasedanje AVNOJ-a: proširen sa 118 ličnosti (poslanika iz 1938, zatim onih pozvanih iz stranaka ili kao pojedinci) i proglašen za Privremenu narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije.
8. 8. - Kralj Petar II preko Radio Londona opoziva namesnike.
8. 8. - U Beogradu osuđen na smrt četnički vojvoda Dragutin Keserović (streljan 17. 8.).
9. 8. - Razvijen "Jasenovac", prvi dokumentarni film u posleratnoj Jugoslaviji.
10. 8. - Japan nudi predaju, pod uslovom da se time ne prejudicira status Cara - SAD insistiraju na bezuslovnoj predaji.
10 - 26. 8. - Zaseda Privremena skupština DFJ. Između ostalog, usvojen zakon o biračkim spiskovima; prema uredbi (11. 8.?) pravo glasa imaju žene i omladina starija od 18 godina.
10. 8. - Milan Grol u Skupštini: "...još postoje tendencije da se fašizam i reakcija identifikuju sa normalnim razlikama u slobodi mišljenja..."
12. 8. - Na prijemu za strane dopisnike, Tito poriče da je zemlja na putu komunističkog režima (NYT).
14. 8. - Car Hirohito prihvata odredbe Potsdamske deklaracije o bezuslovnoj kapitulaciji Japana i snima obraćanje narodu, emitovano sutradan. Ove noći dolazi do incidenta Kyūjō, pokušaja vojnog udara kako bi se sprečila kapitulacija (→ Dan pobede nad Japanom).
21. 8. - "Kraljevski štrajk" u Rumuniji: kralj Mihai odbija potpisivati vladine uredbe (do januara).
23. 8. - Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet višak zemlje i poljoprivredne imovine zemljoposednicima, crkvama i manastirima i nezemljoradnicima (→ Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji).
24. 8. - DF Jugoslavija ratifikovala Povelju UN i Statut Međunarodnog suda pravde.
24. 8. - Incident u Matsue: grupa disidenata napada objekte u gradu, pokušavajući da spreče kapitulaciju Japana.
27. 8. - NYT izveštava da je francuskom ambasadoru u Beogradu naloženo da "najhitnije protestuje" zbog nacionalizacije borskih rudnika bakra bez nadoknade.
30. 8. - Britanci se vraćaju u Hong Kong (do 1997).
31. 8. - Douglas MacArthur uspostavlja Komandu savezničkih sila u Tokiju - upravlja Japanom preko cara do 1949.
31. 8. - Izbori za Ustavotvornu skupštinu u DFJ zakazani za 11. novembar.
Septembar/Rujan
1. 9. - Skupština Srbije usvojila je Zakon o administrativnoj podeli Srbije, čime su uspostavljeni Autonomna pokrajina Vojvodina i Autonomna Kosovsko-metohijska oblast.
8. 9. - Trupe SAD iskrcale se na kraju Drugog svetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela postala linija podele dve korejske države.
9. 9. - Maršal Tito odlikovan sovjetskim Ordenom pobede, jedan je od petorice odlikovanih stranaca.
9. 9. - Japanske trupe u Kini se formalno predale u 9 sati.
9. 9. - Umesto japanske marionete Mengjiang, osnovana Narodna republika Unutrašnje Mongolije - Kineska KP naređuje raspuštanje u novembru.
10. 9. - Vidkun Kvisling šef marionetske norveške vlade (1942-45) proglašen je krivim za izdaju i osuđen na smrt zbog saradnje sa nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu.
11. 9. - Uhapšen gen. Hideki Tojo - pokušao je samoubistvo kada su američki vojnici stigli pred njegovu kuću.
12. 9. - Japanska vojska u Singapuru se formalno predala Britancima.
12. 9. - U Seulu proglašena Narodna Republika Koreja - na jugu je zabranjena od američkih vlasti, na severu je kooptirana u novi režim.
13. 9. - Britanci stižu u Sajgon, s njima se vraćaju i Francuzi, dok Indokinu severno od 16. paralele preuzimaju nacionalistički Kinezi (do juna 1946).
16. 9. - U White Sands lansirana WAC Corporal, prva američka sondažna raketa. Na poligon od jula pristižu i delovi nemačke rakete V-2, stižu i nemački naučnici.
18. 9. - Od tajfuna Makurazaki stradalo nekoliko hiljada ljudi u Japanu.
18. 9. - SSSR podržava Jugoslaviju u Tršćanskom pitanju, traži upravu u Tripolitaniji.
19. 9. - U Beogradu izvešteno da je Ivan Šubašić bolestan, po drugim izveštajima, on je u kućnom pritvoru (NYT).
20. 9. - Pastirsko pismo rimokatoličke crkve u Hrvatskoj: osuđena nova vlast zbog presuda katoličkim vernicima i svećenicima (osuđenim kao ustaše i njihovi saradnici), zbog odvajanja crkve od države i agrarne reforme.
20. 9. - Zakon Kontrolnog vijeća br. 1 - Opoziv nacističkih zakona u Njemačkoj.
20. 9. - Sveindijski kongres i njegovi lideri Mahatma Gandi i Pandit Nehru odbacili britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.
22. 9. - Kardelj predlaže u Londonu, na zasedanju Saveta ministara ino. poslova velikih sila, da Trst bude grad-država u okviru jugoslovenske federacije.
23. 9. - Francuzi preuzimaju civilnu kontrolu u Sajgonu (trupe stižu 3. oktobra), dok se na severu Vijetnama nalaze kineski nacionalisti.
10. 10. - Nacistička partija raspuštena po naređenju Kontrolnog vijeća.
10. 10. - Sporazum od duplog desetog: priznata legitimnost Kuomintangove vlade, i KP Kine kao legitimna opoziciona partija. Shangdanška kampanja se okončava dva dana kasnije komunističkom pobedom u provinciji Shanxi.
11. 10. - Ministar ino. poslova DFJ Ivan Šubašić dao ostavku - Tito ga optužuje da je pomagao domaćoj reakciji i spoljnim neprijateljima. (NYT)
12. 10. - Nacionalistički pokret Lao Issara formira vladu Laosa, zbacuju kralja Sisavang Vonga koji je veran Francuzima - ovi se vraćaju sledeće godine.
13. 10. - Osnovan Severnokorejski biro Komunističke partije Koreje - Kim Il-sung dolazi na čelo u decembru (po zvaničnoj severnokorejskoj istoriji, datum je 10. 10., Dan osnivanja Partije, a Kim Il-sung je bio na čelu od početka).
14. 10. - Britanci preuzimaju Semarang na Javi, nacionalisti masakrirali zarobljene Japance, a ovi Indonežane.
16. 10. - Osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN (FAO), sa osnovnim ciljem podizanja nivoa ishrane i poboljšanja životnog standarda. Ovaj datum je od 1979. Svetski dan hrane.
17. 10. - "Dan lojalnosti" u Argentini: Juan Perón je pre nekoliko dana lišen svih funkcija i uhapšen, ali su masovne demonstracije iznudile njegovo oslobađanje, nakon čega najavljuje kandidaturu za predsednika. U organizaciji učestvuje i njegova partnerka Eva Duarte s kojom se ženi 22. 10. (→ Peronizam).
21. 10. - Izbori za skupštinu u Francuskoj, koja će doneti i novi ustav: velika većina za vladajuću De Gaullovu tripartitnu alijansu komunista, narodnih republikanaca i socijalista. Prvi put su glasale žene.
25. 10. - Tajvan je poslije 50 godina vraćen Kini (nacionalistička Republika Kina).
25. 10. - Benešovi dekreti: 108/1945, o konfiskaciji neprijateljske imovine i Fondu za nacionalnu obnovu.
26. 10. - U Jugoslaviji donesen Zakon o konačnoj likvidaciji zemljoradničkih dugova.
27. 10. - Jugoslovenska privremena vlada odlučila da demobiliše vojnike starije od 23 godine. Britanski ministar ino. poslova Ernest Bevin je baš juče izrazio zabrinutost zbog brojnosti jugoslovnske armije od "400 - 600 hiljada". (NYT)
27. 10. - 20. 11. - Bitka za Surabayu je najveća bitka Indonežanske revolucije: Britanci pobedili indonežanske nacionaliste, ali ovi ostvaruju psihološki uspeh.
29. 10. - Brazilski predsednik Getúlio Vargas prinuđen na ostavku posle 15 godina vlasti - demokratija će se vratiti u vidu Druge Brazilske Republike (Vargas se vraća 1951-54).
30. 10. - Jedinstvena Indija ulazi u UN (nezavisnost i podela 1947.).
2. 11. - Vlada DFJ traži ispravku granice prema Austriji.
2. 11. - Balfourov dan: antijevrejski neredi u Egiptu, napadnuti su i hrišćanski objekti - 5 mrtvih.
novembar - Dovršen železnički most preko Save u Beogradu.
novembar - Univerziteti u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani obnavljaju rad.
4. 11. - Izbori u Mađarskoj: Sitnoposednici 57%, socijal-demokrati 17,4%, komunisti 17% (ali po predizbornom sporazumu, ostaje koalicija, → taktika salame).
5. 11. - Neredi u Trstu između Italijana i Jugoslovena, 1 poginuo, više ranjenih. (NYT)
5. 11. - Jugoslovenski predstavnik pri obrazovnoj konferenciji UN u Londonu Ljubo Leontić izjavljuje da se balkanske nacije protive upotrebi u blokovima ili "sanitarnom kordonu". (NYT)
5 - 7. 11. - Antijevrejski neredi u Tripolitaniji, ubijeno ih je preko 140.
10. 11. - Britanci započinju napredovanje u Surabaji, suočeni sa jakim otporom - danas Dan heroja u Indoneziji.
14. 11. - Jevrejski neredi u Tel Avivu - nezadovoljni su britanskom izjavom o američko-britanskoj komisiji za pitanje Palestine.
15. 11. - Nalaz Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača br. 4547/45: u sistemu logora Jasenovac ubijeno 500-600 hiljada ljudi.
15. 11. - Sitnoposednik Zoltán Tildy je predsednik mađarske vlade.
15. 11. - Kineski nacionalisti započinju ofanzivu protiv komunista na severu Kine.
16. 11. - Hladni rat: SAD dovode 88 nemačkih naučnika kako bi pomogli razvoj raketne tehnologije.
18. 11. - Izbori u Bugarskoj: (komunistički) Otadžbinski front zvanično dobio 88% glasova (izbori su trebali biti održani u avgustu, ali su odloženi zbog anglo-američkog pritiska).
2. 12. - Afera Cumbok na severu Aceha: sukob između uleme koja podržava nezavisnost Indonezije i plemstva koje je za Holanđane - aristokratija je poražena do januara, mnogi su ubijeni.
decembar - Izbori za oba doma legislature Britanske Indije: od 102 mesta, Indijski kongres uzima 59 a Sveindijska muslimanska liga 30 (ujedinjeni glasovi muslimana, podstrek za podelu). Sledeći izbori održani 1951. u Indiji, odn. 1970. u Pakistanu.
Književnost: Gabriela Mistral (lirska poezija koja je, nadahnuta moćnim emocijama, učinila njeno ime simbolom idealističkih htenja čitavog latinoameričkog sveta)