U fudbalu, svaka ekipa na terenu ima isključivo jednog golmana, čija je glavna uloga čuvanje gola. Jedini je igrač kojem je dozvoljeno igrati rukom ili dlanom, u za to predviđenom prostoru, šesnaestercu. U toku utakmice svaka ekipa mora imati golmana na golu, bez obzira na stanje na terenu. Uzroci gubitka golmana mogu biti:
Za razliku od ostalih igrača na terenu, golmani smeju dirati loptu bilo kojim delom tela, uključujući ruke i dlanove. No, i za njih postoje ograničenja:
Golmani moraju nositi opremu koja ih jasno razlikuje od saigrača, protivnika, te sudija na terenu. Većina golmana koristi i rukavice koje služe za zaštitu dlanova i bolje rukovanje loptom.
Iako mogućnost igre rukama daje prednost golmanu, oni su inače kao i svaki drugi igrač na terenu. Pravila nalažu da fudbalski tim mora imati golmana, no nije nužno da golman bude na golu, već on može igrati i u napadu. Neki golmani su čak postizali golove, najčešće kada bi njihova ekipa bila u rezultatskom minusu, te u situaciji da imaju prekid ili korner pred protivničkim golom. Onda bi golmani izlazili i pokušali postići pogodak. Najpoznatiji primer takvog golmana bio je Jimmy Glass, koji je svojim golom u sudačkoj nadoknadi spasio svoju ekipu od ispadanja. Drugi način postizanja golova je iz prekida ili jedanaesteraca. Najbolji izvođač udaraca u istoriji fudbala bio je Rogério Ceni, ujedno i golman s najviše postignutih golova ikad.