Sajam

Sajam
Tipični sajam krajem 16. vijeka u Flandriji
Tipični sajam krajem 16. vijeka u Flandriji
Tipični sajam krajem 16. vijeka u Flandriji

Sajam (engleski: Fair, francuski: Foire, njemački: Messe, talijanski: Fiera) ili vašar (od mađarski vásár), pazar (od turski nedelja), kermes (od njemački Kirmes=crkveni sajam) ili panađur (od grčki panegyris=svečan zbor) je naziv za stalni organizirani skup prodavača i kupaca, taj termin se često koristi i za samo mjesto gdje se takav skup održava.

Karakteristika i historija sajmovanja

Sajmovi se razlikuju od uobičajene trgovine, po vremenskom okviru u kom se odvijaju, ali još više zbog kupaca kojima su namjenjeni, - oni se danas uobičajeno obraćaju veletrgovcima, a ne kupcima na malo. Današnji sajmovi su se rodili na valu procvata srednjovijekovne trgovine, procesu koji se poklapao sa procvatom vjerskih svetkovina i okupljanja, pa su se obično i održavali po crkvenim dvorištima, a tek kasnije su se počeli širiti izvan crkvenih dvorišta, a na kraju i izvan zidina grada. Sajmovi su odigrali veliku ulogu u razvitku i rastu brojnih ekonomija, naročito na kreditnu politiku i razmjenu valuta. Propadanje tradicionalnih crkvenih sajmova otpočelo je na razmeđi 18. i 19. vijeka, kad su brojni crkveni sajmovi ugašeni - ili su opstali jedino kao podsjetnik na bogatu tradiciju sajmovanja. Najveći i najpopularniji srednjovijekovni sajmovi bili su tokom 12. i 13. vijeka oni održavani po francuskoj Šampanji, a kasnije oni iz Antwerpena, Brugga, Frankfurta, Ženeve, Leipziga, Lyona, Pariza i Novgoroda.

lajpciški sajam je od 1850. postavio novi standard sajmovanja, takozvani - sajam uzoraka, u kom proizvođači više nisu izlagali robu za direktnu prodaju, već uzorke robe, koju su u stanju proizvesti - traživši na sajmu distributere koji su bili voljni da tu robu naruče za svoje kupce, taj koncept sajmovanja prihvati su gotovo svi današnji komercijalni sajmovi.

Današnji sajmovi su organizirani kao specifična poduzeća, većina njih je nastala uz pomoć državne administracije, s namjerom da unaprijede domaću ekonomiju, ali da posluju po strogo komercijalnim kriterijima. Kako imaju izuzetno veliku ulogu na razvoj čitavih regija, pa i država - lokalne i državne administracije daju im brojne pogodnosti i ​​razna izuzeća, kao što su manje stope poreza ili potpuna oslobođenja od poreza, za robu prodanu na sajmu.

Povezano

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Fiera (talijanski). Encyclopedia Italiana Treccani. Pristupljeno 26. 05. 2014. 

Vanjske veze