Subarktička klima

Subarktička klima
Karta sa regijama svijeta koje imaju Subarktičku klimu sa njenim podtipovima; Dfc, Dwc, Dfd, Dwd
Karta sa regijama svijeta koje imaju Subarktičku klimu sa njenim podtipovima; Dfc, Dwc, Dfd, Dwd
Karta sa regijama svijeta koje imaju Subarktičku klimu sa njenim podtipovima; Dfc, Dwc, Dfd, Dwd

Subarktička klima ili Borealna klima je tip klime koju karakteriziraju oštre duge zime, i kratka prohladna ljeta sa malo vedrih dana. Jedna od njenih najvećih karakteristika je relativno malo oborina, koje padnu uglavnom u obliku snijega, i niska vlažnost.

Karakteristike

Taj tip klime prostire se sjeverno od pojasa Vlažne kontinentalne klime, od oko 50 ° do 70 ° geografske širine, preko velikog pojasa kontinenalne mase od Aljaske do Newfoundlanda u Sjevernoj Americi, te od sjeverne Skandinavije do Sibira u Evroaziji. Na taj tip klime može se naići i po krajevima južno od tog područja na visokim planinama Turske, Irana, Tadžikistana i po istočnom Washingtonu, Oregonu i Idahu.

Po Köppenova klasifikacija klime, taj tip klime ima slijedeće podtipove; Dfc, Dwc, Dfd i Dwd.

U Aziji sibirska anticiklona, uzrokuje dotjecanje polarnog zraka u unutrašnjost kontinenta, što često rezultira ekstremno niskim zimskim temperaturama između - 40 - 50 °C. S druge strane po Sjevernoj Americi temperature nisu toliko niske, ali je i tamo jako hladno. Punih šest do osam mjeseci srednja mjesečna temperatura je ispod nule, a samo 50 do 90 dana godišnje se popne iznad te vrijednosti, ali snijeg i nadalje prekriva zemlju i dugo nakon toga. Ljeta su kratka i blaga, s dugim danima, tad padne i najviše kiša pod uticajem ciklona sa oceana, koji donesu fronte kišonosnih oblaka. Srednja ljetna temperatura rijetko prelazi 16 °C, osim po unutrašnjosti gdje se temperature znaju popesti i do 25 ° C. Zbog tih temperaturnih ekstrema, Subarktička klima ima najveći godišnji temperaturni raspon od svih tipova klima na Zemlji. Prosječno je veći od 30 ° C, a u nekim krajevima kao u centralnom Sibiru iznosi 60 ° C, iako primorski krajevi nemaju toliko velike razlike.

Prosječna godišnja količina oborina iznosi su uglavnom manje od 500 mm, a one padaju uglavnom ljeti. Nešto veću količinu imaju primorski krajevi, koji su blizu toplih morskih struja. Ti krajevi generalno imaju nešto ujednačeniju klimu, pa bi se ih dalo svrstati u razred Primorske subarktičke klime. Područja s izrazito suhim zimama, što odgovara Köppenovim tipovima klime Dfc i Dwc, rasprostranjena su po istočnom Sibiru, kao i po regijama u kojima za zime vladaju snažne anticiklone koje onemogućuju prodor toplog vlažnog zraka.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Continental subarctic climate (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 18. 01. 2013. 

Vanjske veze