Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925., a vladao je bar do 928. O njemu se pouzdano zna dosta malo, u usporedbi s nekim drugim ranijim i kasnijim hrvatskim vladarima. Iz vladarske je kuće Trpimirovića.
Ne zna se skoro ništa o dolasku Tomislava na vlast i odlasku s nje, a titula kralja je osporavana; ne zna se kad i kako ju je stekao, i što je točno značila.
O Tomislavu imamo podatke iz svega nekoliko povijesnih izvora:
Zanimljivo je da Tomislava uopće ne spominju, primjerice, sljedeći izvori:
Osim toga, Toma Arhiđakon izričito tvrdi da je Držislav prvi hrvatski kralj.
Tomislav je vjerojatno došao na vlast 914. ili ranije; jedini podatak je napomena Tome Arhiđakona, koji piše "godine Gospodnje 914. u vrijeme kneza Tomislava". Po Ljetopisu popa Dukljanina, Tomislav je naslijedio svog brata.
O Tomislavovoj vlasti zna se malo, poznato je ratovanje s Mađarima i Bugarima, kao i dva održana crkvena sabora u Splitu; stručnjaci se ne slažu je li okrunjen, ili se samo proglasio, ili ga papa spominje kao kralja iz nekog drugog razloga.
Tomislav je vladao u doba prodiranja mađarskih konjanika, prema zapadnoj i južnoj Europi. Nakon osvajanja Panonske, Mađari su napali i Primorsku Hrvatsku, ali Tomislav ih je odbio.
Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet piše da je za u to doba
On navodi i sljedeće podatke:
U djelu je car Konstantin također zapisao:
Godine 924. Bugari su napali Srbiju i porazili župana Zahariju, koji je potom pobjegao u Hrvatsku.
Bugarski car Simeon je 926. poslao jaku vojsku koja je poražena. Poraz bugarske vojske, u to doba jedne od najjačih u Europi, pokazuje moć hrvatskih vojnih snaga u to doba.
Godina 925. i 928. su u Splitu održani crkveni sabori, koji su se uglavnom ticali crkvene jurisdikcije i upotrebe "slavenskog jezika" u bogoslužju. Na prvom je ukinuta Ninska biskupija.
Tomislav se prvi put 925. spominje kao rex ("kralj"), u pismu pape Ivana X. U svojoj povijesti, Toma Arhiđakon spominje da je 914. Tomislav dux. Iz toga je povjesničar Franjo Rački godine 1871. zaključio da je Tomislav u međuvremenu postao kralj.
Uz to, u djelu Regnum Sclavorum (poznatom pod nazivom Ljetopis popa Dukljanina; smatra se dosta nepouzdanim) se opisuje krunidba jednog slavenskog kralja (koji se ne naziva Tomislav ni u latinskoj verziji, niti u tzv. hrvatskoj redakciji) krunom koju mu je poslao bizantski car na polju Dalmi. Prema pretpostavci Ivana Kukuljevića-Sakcinskog, krunidba kralja Tomislava je obavljena na Duvanjskom polju.
Jedini argument o kraljevanju Tomislava je titula rex, koja se pojavljuje od 925. godine, ali to nije nepobitan dokaz. Primjerice, bugarski kan Boris se u pismu Pape Ivana VIII. spominje kao "rex Vulgarorum" iako je bio samo kan.
O Tomislavu se vjerojatno može zaključiti da ga je papa smatrao kraljem, a da ga Bizant nije priznavao.
Tomislav se spominje u kontekstu crkvenog sabora 928., a nema podataka o njemu s kasnijim datumom. Konstantin VII. Porfirogenet ne spominje Tomislava, ali govori o Trpimiru u to vrijeme, pa se pretpostavlja da je Tomislava 928. ili kasnije naslijedio Trpimir II., otac Krešimira.
Tomislav je vrlo popularan, kao prvi hrvatski kralj, i kao ujedinitelj Primorske s Panonskom Hrvatskom. U mnogim gradovima Hrvatske postoje trgovi i ulice s njegovim imenom, kao i spomenici, od kojih je najznačajniji onaj u Zagrebu i Livnu.
Mnogi prikazi hrvatske povijesti pisani za najšire krugove čitatelja ne spominju nesigurnosti i malu količinu informacija o Tomislavu. Tako npr. Rudolf Horvat piše (ali uz ograde primjetne u tekstu):
U literaturi, čak i enciklopedijama, se sve ponekad i dalje pojednostavljuje.
Spomenik je trebao biti podignut 1925. u povodu tisuću godina hrvatske državnosti, ali naručen je tek tri godine kasnije. Glinena maketa spremna za odljev u bronci izrađena je tek 1930., a odljev je napravljen 1933. Spomeniku je trebalo dugo da se postavi zbog više razloga. Prvo zbog dugotrajnih polemika o mjestu postavljanja spomenika. Zatim ga Ante Pavelić nije htio postaviti jer je upravo predao Dalmaciju Talijanima pa mu je bilo ironično podizati spomenik kralju ujedinitelju, a i upravo je radio na likvidaciji velikog broja zagrebačkih Židova koji donirali sredstva za spomenik. Spomenik kralju Tomislavu postavljen je naposljetku tek u listopadu 1947. par mjeseci nakon što je uklonjen "kontrarevolucionar" ban Jelačić s Trga Republike. Na čelnom krilu postolja stajao je natpis koji je 1990. maknut i na koji je postavljena šahovnica:
1949. su postavljeni reljefi visoki 195 cm, a dugački 380 cm, al ne oni originalni reljefi kipara Roberta Frangeša-Mihanovića koji su prikazivali krunidbu Tomislava i Hrvatskog Sabora već reljefi kipara Želimira Janeša i Ivana Sabolića, "Mirenje" koje prikazuje kako Tomislav miri bugarskog kralja Petra sa srpskim knezom Zaharijem te reljef "Hrvatska mornarica". Originalno zamišljeni reljefi su postavljeni 1991. a oni koji su stajali 42 godine na postolju su odbačeni da propadaju u ruševnoj zgradi palače Grlečić-Jelačić. Nakon što su godinama stali zapušteni i otešćivani u veži palače te se izvještavalo o tom kulturocidu nad djelima akademskog kipara, 2012. godine je najavljeno da će biti preseljeni u Gliptoteku HAZUa al do tog preseljenja još nije došlo.
Prethodnik: | Knezovi primorske Hrvatske Tomislav (oko 910. - ? 925.) |
Nasljednik: |
Muncimir (892. - oko 910.) | - |
Prethodnik: | Hrvatski kraljevi Tomislav (? 925. - 928. ili poslije) |
Nasljednik: |
— | Trpimir II (928. ili poslije - oko 935.) |