Vojna obaveza je obavezno prijavljivanje ljudi u vojnu službu. Vojna obaveza datira još od antike i nastavlja se u nekim zemljama do današnjih dana pod raznim imenima. Savremeni sistem skoro univerzalne vojne obaveze za mladiće potiče iz doba Francuske revolucije 1790-ih, gde je postao osnova veoma velike i moćne vojske. Većina evropskih država kasnije je kopirala sistem u mirnodopsko vreme, tako da bi muškarci određenog uzrasta služili 1—8 godina na aktivnoj dužnosti, a potom bivali prebačeni u rezervne snage. Vremenski period tokom kojeg su vojni obveznici dužni služiti u oružanim snagama naziva se vojni rok.
Vojna obaveza je kontroverzna iz više razloga, uključujući prigovor savesti na vojne angažmane na verskim ili filozofskim osnovama; politički prigovor, na primer, služenje omrženoj vladi ili u nepopularnom ratu; i ideološki prigovor, na primer, na spoznajno kršenje prava pojedinca. Vojni obveznici ponekad mogu da izbegnu službu napuštanjem zemlje, i traženjem azila u drugoj zemlji. Neki sistemi odabira prihvataju ove stavove pružajući alternativnu službu izvan uloga borbenih dejstava ili čak izvan vojske, kao što je Siviilipalvelus (alternativna državna služba) u Finskoj, Zivildienst (mandatorni društveni rad) u Austriji i Švajcarskoj. Nekoliko zemalja regrutuje muške vojnike, ne samo za oružane snage, već i za paravojne agencije, koje su namenjene samo policijskim službama kao što su unutrašnje trupe, graničari ili neborbene službe spašavanja poput civilne zaštite.
Od ranog 21. veka, mnoge države više ne sprovode vojnu obavezu, već se umesto toga oslanjaju na profesionalnu vojsku sa volunterima. Mogućnost oslanjanja na takav aranžman, međutim, pretpostavlja određeni stepen predvidljivosti u pogledu zahteva za vođenje rata i obima neprijateljstava. Mnoge države koje su ukinule vojnu obavezu, još uvek zadržavaju pravo da nastave sa sprovođenjem vojne obaveze u vreme rata ili u doba krize. Države uključene u ratove ili međudržavna rivalstva su najsklonije primeni vojne obaveze. Postoji manja verovatnoća da demokratska država pristupi sprovođenju vojne obaveze u odnosu na autokratsku. Bivše britanske kolonije imaju manju verovatnoću da sprovedu vojnu obavezu, jer na njih utiču britanske norme protiv vojne obaveze koje su ustaljene od vremena Engleskog građanskog rata.
Vojna obaveza u Srbiji
Služenje vojne obaveze u Srbiji je obavezno za sve vojno sposobne punoletne muškarce. Vojna obaveza pod oružjem ili bez oružja traje 6 meseci, dok civilna služba traje 9 meseci.
Regrutacija se obavlja u kalendarskoj godini kada regrut navršava 19 godina, a najkasnije u kalendarskoj godini kad puni 27 godina. U izuzetnim okolnostima, regrut se može uputiti na vojnu obavezu do kalendarske godine u kojoj puni 30 godina.
Odlukom Narodne skupštine Republike Srbije, obavljanje vojne obaveze je obustavljeno 1. januara 2011. godine. Od 2018. godine se spekuliše o prekidu obustavljenja vojne obaveze, sa polemikama o produženju ili skraćivanju perioda vojne obaveze.
Aktivisti za ljudska prava,feministkinje, i protivnici diskriminacije muškaraca:102 su kritikovali vojnu obavezu, ili obaveznu vojnu službu, kao seksističku. Nacionalna koalicija za muškarce, grupa za prava muškaraca, tužila je američki Sistem selektivne službe 2019. godine, što je dovelo do toga da ga je savezni sudija SAD proglasio neustavnim. Mišljenje sudije federalnog distrikta jednoglasno je poništeno od strane američkog Apelacionog suda za 5. krug. U septembru 2021, Predstavnički dom usvojio je godišnji Zakon o odobrenju odbrane, koji je uključivao amandman koji kaže da „svi Amerikanci između 18 i 25 godina moraju da se registruju za selektivnu službu“. Ovim je uklonjena reč „muško” koja proširuje potencijalni nacrt na žene; međutim, amandman je uklonjen pre nego što je usvojen Zakon o ovlašćenjima za državnu odbranu.
Feministkinje su tvrdile da je vojna obaveza seksistička jer ratovi služe interesima onoga što one vide kao patrijarhat, vojska je seksistička institucija, regruti su stoga indoktrinirani u seksizmu, a regrutacija muškaraca normalizuje nasilje muškaraca kao društveno prihvatljivo. Feministkinje su bile organizatorke i učesnice otpora regrutaciji u nekoliko zemalja.
^Stephen Blake Boyd; W. Merle Longwood; Mark William Muesse, ур. (1996). Redeeming men: religion and masculinities. Westminster John Knox Press. стр. 17. ISBN978-0-664-25544-2. „In contradistinction to profeminism, however, the men's rights perspective addresses specific legal and cultural factors that put men at a disadvantage. The movement is made up of a variety of formal and informal groups that differ in their approaches and issues; Men's rights advocates, for example, target sex-specific military conscription and judicial practices that discriminate against men in child custody cases.”
^Stephen, Lynn (1981). „Making the Draft a Women's Issue”. Women: A Journal of Liberation. 8 (1). Приступљено 28. 3. 2016.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
^Michalowski, Helen (мај 1982). „Five feminist principles and the draft”. Resistance News (8): 2.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
^Neudel, Marian Henriquez (јул 1983). „Feminism and the Draft”. Resistance News (13): 7.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
^„Letters from draft-age women about why they wouldn't register for the draft”. Resistance News. бр. 2. 1. 3. 1980. стр. 6.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
^„Gestation: Women and Draft Resistance”. Resistance News. бр. 11. новембар 1982.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
^„Women and the resistance movement”. Resistance News. бр. 21. 8. 6. 1986.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Flynn, George Q. (1998 33(1): 5–20). "Conscription and Equity in Western Democracies, 1940–75," Journal of Contemporary Historyin JSTOR
Flynn, George Q. (2001). Conscription and Democracy: The Draft in France, Great Britain, and the United States. Greenwood. стр. 303. ISBN0-313-31912-X.
Levi, Margaret (1997). Consent, Dissent and Patriotism. New York: Cambridge University Press. ISBN978-0-521-59961-0. Looks at citizens' responses to military conscription in several democracies since the French Revolution.
Linch, Kevin (2012). Conscription. Mainz: Institute of European History (IEG).
Krueger, Christine, and Sonja Levsen, eds. War Volunteering in Modern Times: From the French Revolution to the Second World War (Palgrave Macmillan 2011)
Nau, Terry L. (2013). „Chapter 1: Draft Bait”. Reluctant Soldier... Proud Veteran: How a cynical Vietnam vet learned to take pride in his service to the USA. Leipzig: Amazon Distribution GmbH. стр. 1—12. ISBN9781482761498. OCLC870660174.