Kazbek | |
---|---|
Planina | |
Kazbek | |
Položaj | |
Koordinate | 42°41′57″N 44°31′06″E / 42.69917°N 44.51833°E |
Država | |
Dio gorja | Kavkaz |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | 5033 m |
Geologija | |
Zadnja erupcija | 750. pr. Kr. |
Planinarstvo | |
Prvi uspon | 1868. godine |
Kazbek (gruzijski: ყაზბეგი, osetski: Сæна (Sæna), rus. Казбек, čečenski: Башлам) je planinski vrh, ugasli stratovulkan i jedan od većih vrhova gorja Kavkaza. Treća je po veličini planina u Gruziji te sedmi po veličini kavkaski vrh. Ime mu, prevedno s gruzijskog, znači ledena planina. Smješten je u lancu Khokh koji se proteže južno od Velikog Kavkaza. Područje oko planine je seizmički vrlo aktivno, a oko planine ima par geotermalnih izvora. Kazbek je ugasli stratovulkan koji je zadnju erupciju imao 750. pr. Kr. Na njegovim obroncima ima par ledenjaka koji svi skupa zauzimaju površinu od oko 135 kilometara četvornih.
Kazbek se spominje i u gruzijskim legendama kao mjesto gdje je bio okovan Amirani, pandan grčkom Prometeju. U pećinama pravoslavni svećenici, prema predaji, čuvaju Abrahamov šator i jaslice od Isusa Krista.