Leuven
| |
---|---|
Centar grada sa vjećnicom | |
Koordinate: 50°53′N 04°42′E / 50.883°N 4.700°E | |
država | Belgija |
Regija | Flandrija |
Provincija | Flamanski Brabant |
Arondisman | Leuven |
Vlast | |
- gradonačelnik | Mohamed Ridouani |
Površina | |
- Ukupna | 56.6 km² |
Visina | 39 |
Stanovništvo (2021.) | |
- Grad | 101,032 |
- Gustoća | 1,785 stan. / km² |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 3000 |
Pozivni broj | (+32) 16 |
Karta | |
Leuven (francuski: Louvain, njemački: Löwen) je grad i općina od 101,032 stanovnika u sredini Belgije u flandrijskoj Provinciji Flamanski Brabant. On je i administrativni centar Arondismana Leuven
Leuven se prostire duž rijeke Dijle i kanalu do Scheldte, udaljen 25 km istočno od Bruxellesa
Leuven je niknuo u 9. vijeku pored utvrde koju je izgradio njemački car Arnulf Karantanski protiv Normana. Prvi put je dokumentiran 891 kad se u septembru kod njega odvila Bitka kod Leuvena.
Na važnosti je dobio u 11. vijeku kad je postao rezidencija grofova od Leuvena, a nakon 1190. brabantskih vojvoda. Za srednjeg vijeka prosperirao je kao poznati tkalački centar, tako da je u 14. vijeku izrastao u jedan od najvećih evropskih gradova.
Tad su započeli sukobi između građana-zanatlija i plemstva koji su kulminirali 1379.kad je 17 plemića pobijeno u gradskoj vijećnici
To je ponukalo vojvodu na osvetu, sukob je završio 1383. porazom i predajom građana. Ubrzo nakon toga grad je propao, jer su brojni tkalci pobjegli u Flandriju i Englesku. Vojvoda je preselio svoju rezidenciju u Vilvoorde, a Bruxelles je zamijenio Leuven kao prijestolnica Brabantskog vojvodstva. Ono što je izgubio u trgovini, Leuven je djelomično povratio kao obrazovni centar, kad je 1425. osnovan Katolički univerzitet, kao prvi u Niskim Zemljama.
Leuven je pretrpio znatnu štetu i za Prvog i Drugog svjetskog rata. Za vrijeme njemačke invazije 1914. izgorjela je slavna univerzitetska biblioteka i palača tkalačkog ceha 1193.
Nakon uvođenja francuskog jezika u nastavu na Katoličkom univerzitetu, došlo je do niza studentskih demonstracija što je 1970. dovelo je do pravne podjele univerziteta na flamanski i francuski dio. Tokom sljedeće dekade francuski dio univeziteta preselilo se u obližnji, novo osnovani grad Louvain-la-Neuve.
Počevši od kraja 20. vijeka Leuven se sve više pretvara u spavaonicu brojnih ljudi koji rade u Bruxellesu. Ali je još uvijek snažan centar kulture i obrazovanja.
Trokatna gradska vijećnica jedan je od najbogatijih i najdetaljnijih primjera gotičke arhitekture, koju je između 1448. - 1463. podigao arhitekt Matthijs de Layens. Crkva sv. Petra, podignuta početkom 11. vijeka, dva puta je rušena prije nego što je obnovljena kao gotička građevina]] (1425.-97), ponovno je oštećena u oba svjetska rata. U enterijeru crkve nalaze se dvije lijepe slike Dierica Boutsa i brojni predmeti za euharistiju (kaleži, svjećnaci) rad Quentina Massysa.
Ostale značajne srednjovjekovne građevine su; nekadašnja palača ceha trgovaca, crkve; sv. Gertrude, sv. Kvintina, sv. Mihaela i sv. Jakova, dva samostana i beginaž (azil za redovnice laikinje) sa crkvom iz 1305. U nedalekom Heverleeu nalazi se dvorac Arenberg iz 16. vijeka.
Leuven je grad kemijske, prehrambene, mašinske i industrije kože i obuće. Poznat je po pivu, Stella Artois koje proizvodi istoimena pivovara i malim livnicama koje proizvode zvona za crkve.
Okolica je bogat poljoprivredni kraj pa je poznat kao veliko tržište za poljoprivredne proizvode.
Leuven ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;